29 Aug 2002

Namaz kao potreba i lijek

Objavio: znaci
Napomena: 
Autor: Samir Bajraktarević
Kategorija(e) tekstova: 

1. Uvod

U velikom broju časopisa, knjiga, internet stranica, kao i brojnim drugim brošurama, publikacijama i drugim izdanjima, može se pročitati o namazu kao jednoj od osnovnih dužnosti svakog muslimana. Vrlo malo je o tom aspektu islamske doktrine govoreno s jedne druge strane, odnosno iz onog praktičnog, medicinskog ili uveliko zdravstvenog ugla zapažanja. Naime, namaz je obaveza muslimana, obaveza koju ne bi ni u kom slučaju trebali zanemarivati ili ne daj Bože neprakticirati. Ali jesmo li se ikada zapitali koliki je značaj namaza za naš organizam, posmatrajući to sa medicinskog aspekta, iz ugla nauke koja je na jedan osebujan način predstavila namaz kao potrebu za naš organizam, kako za našu duhovnu tako i našu fizičku potrebu?

Klanjanje 5 dnevnih namaza je prvorazredna obaveza i prva islamska dužnost propisana muslimanima i muslimankama, a obavlja se u ime Allaha, Milostivog i Samilosnog. Namaz kao što znamo predstavlja vjeru i iskazivanje pokornosti uzvišenom Allahu, dž.š.

Da bi klanjač obavio namaz, nužno čini u prosjeku oko 25 raznovrsnih, precizno ustanovljenih i sistematizovanih pokreta, te s medicinskog aspekta onaj koji redovito klanja čini svom lokomotornom sistemu i kralješnici oko 1,5 sati aktivne, tjelesne osobitosti a uz to i duhovne blagodati.

Cilj ovog pisanja je da na stručan i najbolji mogući način, što jednostavnije svakom od nas koji obavljamo ovu dužnost prema uzvišenom Gospodaru, prikaže utjecaj namaza na pojedine sisteme našeg organizma, njegov značaj na poboljšanje funkcije statusa gornjih i donjih ekstremiteta i kralješnice, kao i općepoznati značaj klanjanja za čovječiju dušu i tijelo.



2. Značaj abdesta

Hladna voda je veoma jaka draž za kožu, odnosno za njene receptore za hladnoću koji se nalaze na koži u različitom omjeru. Preko ovih receptora koža je povezana sa centralnim i vegetativnim nervnim sistemom. Polivanjem i trljanjem hladnom vodom sa dlanovima šake o lice i stopala, temperaturnom razlikom vode i tijela, dolazi do jake reakcije na krvne sudove – kapilare koji se skupe, koža poblijedi i dolazi do osjećaja hladnoće. Nakon toga dolazi proces širenja kapilara, te onda kroz kapilare protiče više krvi, pa je i cirkulacija bolja.

Kratkotrajni hladan utjecaj vode povećava broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca i hemoglobina (krvni pigment, krvno crvenilo, sredstvo koje stvara krv). Zatim povećava nadražljivost senzitivnih i motornih živaca i poprečnoprugaste muskulature. Umjereno simulira tijelo, djeluje osvježavajuće, reducira zamor, djeluje nadražajno na centralni nervni sistem i psihu, izaziva osjećaj svježine za poduzimanje fizičke i mentalne radne sposobnosti.

To je takozvana hidrotermalna reakcija našeg tijela na hladnu vodu u toku uzimanja abdesta.



3. Značaj pojedinih pokreta u toku klanjanja namaza za naš organizam i dušu

Iz stojećeg stava klanjača ruke “idu” u položaj djelimičnog ispružanja prema naprijed sa savijenim laktovima do maksimalnih amplituda od 135 stepeni i ispruženih šaka sa dlanovima okrenutim prema naprijed uz dodir palčevima donjih dijelova ušiju.

Iz tog položaja klanjač pruža ruke nizase, primiče ih uz grudni koš i lijevu ruku prihvata desnom u visini dijafragme.

Potom se klanjač savija prema naprijed u položaj kada je segment kralješnice na 90 stepeni, dok su ruke na koljenima. Klanjač se potom vraća u uspravan položaj, a zatim “pada” na koljena na obje podlaktice (sedžda), sa osloncem na vrhove stopala, dok čelo i nos dodoiruju pod. Pogledom na klanjača u ovom položaju podsjeća na položaj slova ”Z”. To omogućava i obogaćuje sadržaj boljeg funkcionalnog statusa cjelokupnog lokomotornog sistema i kralješnice.

Ustajanjem klanjač je sada u secifičnom položaju sjedenja sa maksimalno povijenim koljenima, povijenim desnim stopalom i sjedenjem na lijevom stopalu i obostranim hvatom šaka na oba koljena. Kompletan kičmeni stub u odnosu na donje ekstremitete zauzima položaj sa uglom od 90 stepeni. Okretanje vratnog dijela kičme na desnu i lijevu (predavanje selama) stranu omogućava bolju pokretljivost vrata i elastičnost.

Svi ovi pokreti i radnje u cijelosti povećavaju: obim pokreta u zglobovima, snage mišića, koordinacije pokreta, te lokalne i opće izdržljivosti, povećavaju lokalnu cirkulaciju i metaboličke procese, povećavaju ishranu, mobilnost, umanjuju bol, povećavaju oksidativne procese u organizmu.

U svim ovim pokretima sudjeluju mišići koji izvode pokrete. Svi ovi pokreti vremenom postaju automatizovani, lahko se izvode bez većeg utroška energije.

Pri klanjanju namaza pokrete prati učenje, što daje ritam duši i tijelu. Pri učenju (u namazu), kao i uopće u govoru, uključeni su uglavnom temporo-mandibularni zglobovi i grupe mišića glave i vrata, potkožni mišići glave, mišići za žvakanje, površni mišići prednje strane vrata i mišići poda usne duplje.

Tjelesnom aktivnošću rast kostiju i muskulature također je poboljšan (prisjetimo se da je djecu potrebno do sedme godine nagovarati na obavljane namaza a od desete ga i tjerati – a znamo da se tada dijete najviše fizički ali i duhovno razvija).

U toku klanjanja  pokreti ne djeluju parcijalno već čine jednu sinhronizovanu cjelinu vidljivu samo u smislu fizičke aktivnosti klanjanja namaza, a ono što se dešava u duši čovjeka ostaje nevidljivo. Duševna energija za vrijeme klanjanja namaza harmonizuje sve ljudske funkcije (tjelesne, mentalne i duhovne).

Kardio-vaskularni aparat je u toku namaza angažovan u znatnoj mjeri. Lokalni krvotok se povećava za 10 – 20 puta u cilju obezbjeđenja mišića kisikom, kao i na polju poboljšanja u otklanjanju raspadnih produkata, dok se količina krvi kojom se koriste mišići povećava 4 – 5 puta. Povećava se periferna cirkulacija i cirkulacija u mozgu. Puls se povećava 2 – 3 puta. Povećava se dodirna površina između krvi i tkiva a time se povećava prelazak i hranjivih materija u ćelije. S druge strane, usljed inaktivnosti (odsustva mišićne aktivnosti) dolazi do zastoja venske krvi i limfe, što se manifestuje otokom, sklerozom, trombozom vena i stvaranjem uslova za emboliju pluća s fatalnim ishodom.

Usljed klanjanja povećava se ventilacija pluća kao i minutni i respiratorni volumen. Povećava se pokretljivost grudnog koša.

Klanjanjem se pozitivno djeluje na sagorijevanje šećera i masti, a pozitivno djeluje i na metabolizam purina, te poboljšava motornu i sekretornu funkciju želuca i žučnih puteva.



4. Zaključak

Prije 100 godina prosjek starosti je bio 40 godina, a danas u razvijenijim zemljama prosjek iznosi oko 70 godina i više. Nema tačne granice kada nastaje starost, ali se zna da dio motorne sposobnosti počinje opadati već poslije 30 godine. U 50 godini života tijelo ima 70% manje vode u odnosu na novorođenče. Ali, sve u svemu, kaže jedna poslovica: ”Nije važno samo živjeti već je važno i kako živjeti”. Klanjanje namaza je tjelesna aktivnost koja djeluje na sva tri aspekta insanskog bića – fizički, mentalni i spiritualni. Neaktivnost djeteta je štetna u odnosu na razvoj, u odraslog čovjeka opasna po zdravlje, a za starca može biti pogubna.

Kalanjač molitvom nastoji upoznati samog sebe. Molitvom je odvojen od vanjskog svijeta a molitva ga dovodi u jedno stanje relevantnih vrijednosti – prodiranje u sopstveno biće.

Može se još reći da se bogatsvo i osobenost muslimanskog duha u toku molitve ogleda u njegovoj filozofiji, a filozofija duha ne postoji neovisno od tijela. Klanjanje namaza je duhovna tradicija i obaveza muslimanskog naroda utkana u kulturu i religiju, to je živa disciplina savremenih ritualnih pokreta. Klanjanje, kao i sam post je metod gospodarenja nad samim sobom, stanje kada se briše različitost duše i tijela. Klanjanjem se briše egoizam a mišići relaksiraju...

Ocjena: