26 Mar 2002

Spoznaja - m‘iradž imana

Objavio: znaci
Napomena: 
Preveo i priredio: Samir Beglerović Autor: Islamski web arabia.com
Kategorija(e) tekstova: 

 

1. Uvod

Spoznaja, pojam u kojemu su sukusirane sve znanosti odnosno konstantna čovjekova bavljenja naukom kao takvom... kako islam motri ovaj očiti biljeg ljudskoga bivanja?

Početak čovjekova bivanja vezan je za proces poduke: I pouči On Adema imenima stvari svih, a učinjen je različitim od drugih stvorenosti i plemenitosti sposobnošću produbljenja vlastite spoznaje i napredovanja u nauci: “O Ademe!”- reče On- “obavijesti ih ti o imenima njihovim!” I kad ih Adem obavijesti o imenima njihovim, On reče: “Zar vam nisam rekao da Ja doista znam tajnu nebesa i Zemlje, i da znam doista ono što na javu iznosite i ono što skrovitim držite?!”

Zatim je posljednja Objava usmjerila uputu (Al- Huda) čovjeku obavezom učenja: Čitaj, u ime tvoga Gospodara, Koji stvara, te učinila da plemenito božansko davanje ide naporedo sa porastom čovjekova htijenja ka učenju i podučavanju: Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj. Tada je čovjek pozvan da rabi konkretna sredstva u potrazi za spoznajom: Koji peru podučava, te je položaj ljudi na Ovome i na Onome svijetu određen znanjem (Al-‘Ilm) i spoznajom (Al- M‘arifa): Ti reci: “Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?!”Ne, nisu isti već ruka Gospodareve pažnje i božanske plemenitosti blagosilja trud ovih putnika ka kapiji spoznaje, uzvisuje ih i ozbiljuje njihovo gospodstvo: Allah će uzdići na stepene dostojanstvene one od vas koji vjeruju i one kojima znanje dato je!

Na osnovu ovoga spoznajemo da je znanje (Al- ‘Ilm), poduka (At- T‘alim), uzdizanje na više stupnjeve spoznaje (Al- m‘arifa) i razumijevanja (Al- Fahm) istinski biljeg čovjekova bitka. Oni su njegova temeljna odrednica po kojoj se i ozbiljuje svrha čovjekovoga bivanja, robovanje Allahu, uspostavljanje blagostanja na Zemlji i potčinjavanje svekolikoga bivanja, sve po svjetlu spoznaje i puta čestitiosti (As- Salah) i pobožnosti.

2. Islam i spoznaja

Složimo li se sa zaključkom prethodnoga pasosa tada svjedočimo da je islam Poruka Boga svim ljudima u svakome vremenu i na svakome mjestu. Sa sobom on donosi sistem vrijednosti, stavove, vjerovanja, vaspitanje, propise, sve u skladu spomenute svrhe da bi čovjek bitisao na svrhovit način, da bi bio u stanju napredovati na spoznajnome putu bez dvojbi, lutanja, skretanja, pretjerivanja i dangubljenja.

Iako plemeniti ajeti koje citirasmo u uvodu određuju put ka svrsi čovjekova bivanja islamsko se viđenje u ovome ne iscrpljuje. Ono traži više. Islamsko viđenje zahtijeva od čovjeka da spozna čovjeka uopće, kao biće, na osnovu različitih odmišljanja i načelā na kojima ona nastaju, na osnovu razmišljanja a porad uzdizanja. Priroda islama ne motri ljude na osnovu jednoga kalupa već ih spoznaje na osnovu svih raznolikosti načelā odmišljanja i to u njihovoj punini. Zatim motri čovjekovo postupanje na osnovu njih bez davanja prednosti jednoj nad drugom, bez pristajanja uz onu koja čovjeku pruža veću korist.

3. Osnovna načela spoznaje

Sada nam se kao nužnost nameće razmatranje načelā na osnovu kojih je čovjek u mogućnosti dosegnuti spoznaju i znanje a koja mogu biti predstavljena trovrsno:

1 - Božija Objava (Al- Wahy),

2 - razum (Al- ‘Aql), i

3 - sama forma čovjekova bića (Al- Wugud Al- Mada).

Čovjek na putu spoznaje ponekad posrne ili pogriješi, zaluta ili izdangubi jer u svojim odmišljanjima ne obuhvati sva tri prethodno spomenuta načela ili, pak, jedan nadredi drugome. Zbog ovoga je spuštena Objava kao i zbog prenaglašenoga akcentiranja moći upotrebe razuma i iz toga korištenja polučenim obmanama, kao što to činiše filozofi koji nastojaše dokučiti nepoznato (Al- Gaybiyat) a zanemarivši samu formu čovjekova bića, njena značenja, vrijednost i mjesto.

Tako je nepostojanost jasnih standarda razlog zablude, lutanja i skretanja u čijoj bijedi i zlu čovjek živi.

Objavljen je islam, vjera istinska, ona s kojom je Allah zadovoljan da bude vjera čovjeka, a Allah sve u potankosti zna i On je o svemu obaviješten: Pa zar da ne zna Onaj Koji stvara?! On sve do u sitnicu znade, obaviješten o svemu je! Islam je uputa i Gospodarev metod. Metod Onoga Koji se obraća osobi u njenoj sveukupnosti i u njenoj posebnosti u odnosu na druge: kako iskazati vlastite sposobnosti i kako razumjeti život u cijelosti na najispravniji, najpravedniji i najbolji način: Okreni lice svoje ti, kao vjernik pravi, čistoj vjeri, Allahovoj prirodi, prema kojoj On ljude stvori! –Nema promjene u Allahovu stvaranju! To je prava vjera, ali većina ljudi ne zna.-

4. Božija Objava, razum i forma bića

Objava (Al- Wahy)

Ova vjera je objavljenja da bi uputila čovjeka ka koristi svih načela istinske spoznaje, ispravnoga života, razboritoga uma i vidljive forme bića bez suprotstavljanja spomenutih načelā ili njihove oprečnosti ili dokidanja jednoga drugim jer je svako od njih izljev (Al- Fayď) kojega emanira Svemilosni čovjeku porad upute, Puta Pravoga i ljudskoga uzvisenja.

Spoznaja istinskoga tevhida (At- Tawĥīd) u suštini ukazuje na isto na što ukazuje i spoznaja čovjekova bitka a to je da Allaha, Plemenitoga, Svemilosnoga, Samilosnoga, nije moguće obožavati bez upute (Al- Hidāya) koja osvjetljava put, preobražava lutanje i koja čovjeka podučava obavezi spoznavanja onoga spoznavajućega dijela Nevidljivoga (Al- Ġayb) a koje, opet, sam čovjek ne može spoznati sa svojim pojedinačnim ograničenim sposobnostima. Stoga, pouzdana Objava sa Neba paralelno se događa sa čovjekovim postankom i bivanjem na Zemlji sve do konačne Objave poslaniku čovječanstva, vođi ka uputi, Muhammedu, alejhisselam.

Razum (Al- ‘Aql)

Čovjekov razum je najveća razlika data čovjeku od Stvoritelja a u odnosu na druga stvorenja. Razum nuka čovjeka na djelanje prema svemu što je u njegovoj mogućnosti a na osnovu spoznajā koje proizilaze iz upute iskrene Objave i rukovođenja njima. On podupire i nuka a, istovremeno, žalosti i osuđuje onoga koji se razumom ne služi i koji nipodištava vlastito bivanje.

- A zašto ne razmisle o Kur’anu oni, il’ su na srcima njihovim katanci!

- A za džehennem Mi smo džine i ljude mnoge stvorili, oni srca i pameti imaju, ali njima ne razmišljaju...

- ... Zar se oni neće opametiti?!

- ... U tome je, zbilja, opomena onim umnima!

Razum je najvažnije sredstvo u ljudskome zalaganju ka dosezanju spoznaje i uzdizanja. Nije moguće voditi ispravan život ukoliko se ne uvidi važnost razuma. Zato je Allahov Govor, Uputa, Iskrena Objava stavila u zavisnost bitnost razumijevanja (Al- Fahm) i svrsihodnost objavljivanja (Husn At- Tanzil) sa čovjekovim korištenjem razuma. Važnost čovjekova razuma nikada ne prestaje.

Forma bića (Al- Wugud Al-Mada)

Forma bića svakoga Allahovoga stvorenja koju svjedoči čovjek svojim osjetilima jeste od zemlje. Minerali, biljke, životinje, čovjek, sve su to dijelovi područja spoznaje. Forma bića je osnovno načelo svih načelā od kojega se ne može biti neovisno osim da se istovremeno bude neovisno i od ljudskoga bivanja na ovoj Zemlji. Allah je učinio formu bića bajrakom koji ukazuje na veličinu Stvoritelja i istančanost Njegova stvaranja.

- Pokazivat ćemo im Mi Znake Naše u prostranstvima svemirskim, i u njima samim, sve dok im jasno ne bude da je Kur’an Istina...

- A zašto oni ne pogledaju u kamile- kako su stvorene, i nebo- kako je uzdignuto...- Ti reci: “Putujte po Zemlji vi, pa vidite kako je On započeo stvaranje...”

5. Završetak

U ovome radu nismo izložili i ostala područja spoznaje a koja zakrivaju temeljna tri koja spomenusmo. Oni su samo uvod, moramo osvijetliti i druga načelā i prikazati sveukupan odnos same prirode islama prema njima. Ona trebaju biti predstavljena objektivno, poštivajući princip davanja prava svemu što pravo ima. Time bi čovjek dospjeo do spoznajā najsvetijega (Aqşā) do kojega doprijeti može koristeći se svim načelima, na način upotpunjavanja, obuvatanja i dovođenja u harmoniju a ne na način parcijaliziranja i suprotstavljanja.

Ocjena: