Neki od unutarnjih aspekata Hrama u Mekki

Kategorija

Autor

1. Uvod

Hadž je jedan od pet temelja islamskog obredoslovlja. O hodočašću Božijoj Kući u Mekki je pisano i govoreno veoma mnogo, osobito kroz literaturu zvanu menasiku-l-hadždž (obredi hadža) kroz koju se artikulacija obreda hadža svodi pretežno na egzoterijski (izvanjski) vid istih. Mi ćemo ovom prilikom dati neke od ezoterijskih (unutarnjih) obzira Kabe i tawafa (obilaženja) oko nje kao jednog od krucijalnih obreda hadždža i to prema jednom od najvećih imena muslimanskog misticizma Ibn 'Arebiju, k.s., poznatom kao eš-Šejhu-l-Ekber (Doctor Maximus).

Vjera kao takva (ed-Din) se poput Kabe predstavlja s četiri svoja čoška: čošak poslanstva, čošak vjerovjesništva, čošak evlijaluka, te čošak ''čiste'' vjere, tj. četiri njihova nositelja (poslanici, vjerovjesnici, evlije, te ostali vjernici).

2. O Kabi

Gledajući Kabu s bilo koje strane, ljudskom oku ostaje uvijek skriven jedan čošak (rukn), te se time nadaju samo tri čoška. Jedan od njh odgovara Božijoj prisutnosti u ljudskom srcu (el-hatir el-ilahi), drugi melekskoj (el-hatir el-meleki), dok treći simbolizira nefsansku – koja se odnosi na ego (el-hatir en-nefsi) prisutnost u ljudskom srcu. Prvoj odgovara kabenski ugao Hadžeru-l-esweda (Crni kamen), drugoj ugao od strane Jemena, a trećoj ugao od strane Šama (Sirije, Jordana i Palestine). Prema ovom obliku se ravnaju srca svih Allahovih vjerovjesnika, tako da vjerovjesnik može imati samo tri prisutnosti (hawatir) koje ga nadahnjuju: božansku, meleksku i onu koja proizlazi iz njegovog nefsa. Međutim, na ovom meqamu (stepenu) mogu biti i neki od Allahovih evlija koji imaju snažnog udjela u vjerovjesničkoj zbilji, poput Sulejmana ed-Dunbulija. Očitovanjem četvrtog kabenskog čoška njegova energija biva usmjerena na šejtansku (satansku) prisutnost, što odgovara kabenskom čošku od strane Iraka. Da upravo irački ugao odgovara šejtanskoj prisutnosti svjedoči i dova koja se uči kada se prilikom tawafa (obilaženja) oko Kabe naiđe na ovaj čošak, a koja glasi: ''Utječem se Allahu od edepsuzluka, nifaka (licemjerstva) i iskvarenog morala!'' Prema ovom obliku (četverouglu), za razliku od vjerovjesnika, se ravnaju srca ostalih vjernika tj. stoje na četiri duhovna stuba.

Četverougaoni oblik Kabe je ujedno i paradigma za 'Arš (Allahovo Prijestolje, cjelokupnost Bitka), kojeg nose četiri meleka a kojeg će na Ahiretu (nakon Sudnjega dana) nositi osmero meleka. Tako je i sa ljudskim srcem tj. na Ahiretu će ga ''nositi'' osam ''stubova'' tj. pored već četiri postojeća pojavit će se nova četiri izrazito duhovna stuba: Znanje, Moć, Volja i Kelam (govor kao takav). To znači da će ova četiri atributa svoje potpuno ozbiljenje ostvariti tek na Ahiretu, iako su i danas oni prisutni. Primjerice, sretnici na Ahiretu šta god požele to će im se ostvariti tj. njihova volja će biti potpuna. Kada za nešto kažu ''budi'', to će i biti.

           Ljudsko srce smo usporedili s Kabom. Kao što se hadž obavlja u određeno vrijeme, tako i ljudsko srce Božija Imena hodočaste shodno halu (stanju) u kojem se ono nalazi.

            Visina Kabe iznosi 28 aršina (stara mjera za dužinu – podlaktica). Svakom aršinu odgovara jedan Allahov emr (odredba). One odgovaraju postajama ljudskog srca (naspram 28 nebeskih-astroloških postaja) koje presjecaju zvijezde Vjere, a poradi očitovanja duhovnih fenomena koji kruže/kolaju ljudskim nefsom koji u ovom slučaju korespondira Mjesečevim postajama na nebu i planetarnim putanjama, eda bi se time očitovali fenomeni materijalnog svijeta. Podsjetimo se tih 28 nebeskih postaja (el-menazil):

  • Nath (1 Mjesečeva stanica),

  • el-Butajn (2 Mjes, stan.),

  • es-Surejja (3 Mjes. stan., Plejade, Vlašići),

  • ed-Deberan (4 Mjes. stan., Aldeberan),

  • el-Heq'a / el-Misan (5 Mjes. stan., tri veće zvijezde u glavi zviježđa Orion),

  • el-Hen'a / en-Nehijje (6 Mjes. stan., skupina od pet zvijezda, tri u Blizancima, a dvije u Orionu),

  • ez-Zira' (7 Mjes. stan.),

  • en-Nesre (8 Mjes. stan.),

  • et-Tarf (9 Mjes. stan.),

  • Džebhe (10 Mjes. stan.) Ova stanica se dijeli na Džebhetu-l-esed (Čelo Lava – astrološka zvijezda u tom zviježđu) i Džebhetu-l-'Aqreb (Čelo Škorpiona – astrološka zvijezda u tom zviježđu),

  • Zubre (11 Mjes. stan.),

  • es-Sarfe (12 Mjes. stan., zvijezda Regulus),

  • el-'Awwa' (13 Mjes. stan., Bootes),

  • es-Simak (14 Mjes. stan.) Ova stanica se dijeli na es-Simaku el-A'zel (Spica Virginis) i es-Simak er-Ramih / el-Mirzem (Arcturus),

  • el-Gafr (15 Mjes. stan., tri male zvijezde u Vagi),

  • ez-Zebana (16 Mjes. stan.),

  • el-Iklil (17 Mjes. stan., Korona, tri zvijezde u Škorpionu),

  • el-Qalb (18 Mjes. stan.),

  • eš-Šewle (19 Mjes. stan., dvije zvijezde na vrhu repa Škorpiona),

  • en-Ne'a'im (20 Mjes. stan., devet zvijezda u Strijelcu),

  • el-Belde (21 Mjes. stan.),

  • Sa'du-z-Zabih (22 Mjes. stan., dvije zvijezde u rogu Jarca),

  • Sa'du Bule' (23 Mjes. stan.),

  • Sa'du-s-Su'ud (24 Mjes. stan., dvije zvijezde, jedna u lijevom ramenu Vodolije, a druga u repu Jarca),

  • Sa'du-l-Ahbijje (25 Mjes. stan., četiri zvijezde u Vodoliji),

  • el-Fer'u-l-Muqaddem (26 Mjes. stan.),

  • el-Fer'u-l-Mu'ehhar (27 Mjes. stan.),

  • er-Riša (28 Mjes. stan., zvijezda u zviježđu Riba).

Vratimo se Kabi. Veli eš-Šejhu-l-Ekber, k.s., u svom Futuhatu kako je Allah, dž.š., u unutrašnjost Kabe smjestio riznicu blaga, te kako ju je Poslanik, s.a.v.s., htjeo izvaditi s nijetom (ciljem, nakanom) da ga podjeli među svijetom, no okani se te namjere iz nekog općeg interesa koji mu se vremenom ukaza. I sam Omer, r.a., nakon njega je htjeo izvaditi pomenuto blago, no iz edeba (uljudnosti, poštovanja) prema Poslaniku, s.a.v.s., to ne učini. To blago je i danas na istom mjestu gdje je i bilo. eš-Šejhu-l-Ekber, k.s., kazuje kako mu je Allah, dž.š., dok je bio u Tunisu 598. god. (po hidžri), ''spustio'' jedan dio tog blaga na kojem je nešto bilo ispisano nekim nepoznatim pismom. Sam taj komad je bio od zlata, a dužina i širina mu je bila oko jednog šibra (stara mjera za dužinu – palac). Eš-Šejhu-l-Ekber, k.s., pripovjeda kako je i on iz edeba prema Poslaniku, s.a.v.s., zamolio Uzvišenog, Allaha, da vrati taj komad blaga uz ostalo blago tajne kabenske riznice. Pejgamber Muhammed, s.a.v.s., nije uzalud ostavio to blago tamo gdje mu je i mjesto, jer je određeno da upravo njega izvadi el-Qa'im bi-emrillah (Onaj koji stoji s Allahovom odredbom, Imam Pericletos), tj. el-Mehdi koji treba da se pojavi pred kraj Vremena (pred Sudnji dan) i ispuni Zemlju pravdom, kao što je danas ispunjena nepravdom i zulumom. Prema šiijskom učenju to je Dvanaesti Imam, danas skriven ljudskim očima.

3. O Hadžeru-l-Eswedu (Crnom kamenu)

Progovorimo nešto i o Hadžeru-l-Eswedu (Crnom kamenu), koji se ljubi svaki put kada se čineći tawaf (obilaženje) oko Kabe pored njega prođe. Za njega Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže da je spušten iz Dženneta, te da je prvotno bio blistavo bijele boje, a da su ga ljudski grijesi učinili crnim. No, prema Ibn 'Arebiju, k.s., to niukom slučaju nije nešto negativno. Naprotiv, Crni kamen je spušten iz Dženneta da bi se ozbiljio njegov sijadet (gospodstvo), kao što je i Ademov sijadet (gospodstvo) ozbiljeno na Zemlji tek njegovim grijehom i izlaskom iz Dženneta. Riječ sijadet (gospodstvo) je istog korijena kao i riječ eswed (crn), što znači da su grijesi Ademova, a.s., potomstva učinili Hadžeru-l-Eswed sejjidom (gospodinom, prvakom) a samo je crna boja ta koja upućuje na sijadet.

Spomenimo i to da se u jednoj od Predaja veli kako je ćitab (knjiga, pismo, dokumenat) o prvotnom Zavjetu Vjere ljudskoga roda koji je dat Allahu, dž.š., nakon što je Adem, a.s., stvoren, a prije konačnog uvođenja u egzistenciju u kojoj danas živimo na dunjaluku, položen u Hadžeru-l-Eswed. Toj Predaji se spočitava da je u suprotnosti s raciom. Poznati sufijski učitelj eš-Ša’rani veli da u ovom, i sličnim slučajevima, značenje Predaje s ‘’maglovitim’’ smislom treba prepustiti uzvišenom Allahu a u nju kao takvu vjerovati s punim teslimom (predajom). Kao potporu tome navode se mnoge druge Predaje poput sljedeće: naime, prenosi se kako je Pejgamber, s.a.v.s., izašao jedne prilike među svijet noseći čvrsto u ruci dva ispisana smotka. Ashabi ga upitaše šta predstavljaju ta dva smotka a on reče: ‘’Što se tiče smotka (knjige, spisa) u mojoj desnoj ruci, na njemu su imena stanovnika Dženneta, imena njihovih očeva, njihovih plemena (zajednica) i njihovih porodica, od prvog čovjeka kojeg je Allah stvorio pa sve do Kijametskog dana a što se tiče smotka u mojoj lijevoj ruci, na njemu su imena stanovnika Vatre, imena njihovih očeva, njihovih plemena (zajednica) i njihovih porodica, od prvog čovjeka kojeg je Allah stvorio pa sve do Kijametskog dana.’’  Eš-Šejhu-l-Ekber Ibn ‘Arebi, k.s., veli da kada bi čovjek pisao ova imena onako kako se to obično piše trebalo bi mu za svaki smotak papira kolika je površina Zemlje. Odatle spoznajemo da se Allahovo, dž.š., pisanje razlikuje od onog Njegovih stvorenja. U jednoj vjerodostojnoj predaji se bilježi kako je neki Allahov rob čineći tawaf oko Kabe molio Allaha, dž.š., da mu  spusti papir (dokumenat) kojim ga se oslobađa od Vatre pa mu se od strane mizaba (krovni žlijeb Kabe) spusti papir na kojem bi ispisano njegovo oslobađanje od Vatre te se čovjek tome veoma obradova a i svijet se okupi da vidi taj događaj. Od karakteristika tog papira je bilo to da se njegov tekst sa svih strana jednako čitao tj. kada bi se papir okrenuo ne bi se okrenuo i sam tekst na njemu (tj. nije se mogao čitati naopako). Na osnovu toga svijet zaključi da je taj papir zaista od Allaha, dž.š. Sam eš-Šejhu-l-Ekber Ibn ‘Arebi, k.s., u 315. babu (poglavlju) svog kolosalnog djela el-Futuhatu-l-Mekkije  svjedoči kako je on lično vidio taj papir navodeći uz to i slične hićaje (pripovjesti, događaje) iz vlastitog iskustva.

4. O tavafu (obilaženju) oko Kabe

Recimo nešto i o tavafu (obilaženju) oko Kabe, a koji se sastoji od sedam krugova tj. obilazaka oko nje. Ibn ‘Arebi, k.s., veli da tih sedam krugova odgovara nebeskim sferama tj. putanjama Mjeseca, Merkura, Venere, Sunca, Marsa, Jupitera i Saturna. Nakon obavljenog tawafa se klanjaju dva rekata namaza kod meqami Ibrahima (mjesta gdje je stajao prvi graditelj Kabe Ibrahim, a.s.). Prvi rekat je za životinjsku narav u čovjeku a drugi za ljudsku narav u njemu. Tako je Allah, dž.š., podijelio namaz/salat na dva dijela, prvi dio koji pripada Njemu i drugi dio koji pripada robu/čovjeku. Tako se dijeli i Fatiha (prva sura Qur’ana koja se sastoji od sedam ajeta) bez čijeg učenja u namazu on biva nepotpunim.