14 Oct 2013

Pitanja i odgovori (112): Razlikovanje pojmova ruh i nefs

Objavio: znaci
Na pitanje odgovara: 
Samir Beglerović

Selam,

Vi ste ranije na jedan upit (http://www.znaci.com/nas_dijalog/pitanja/art342_0.html) à propos razlikovanja, odnosno nerazlikovanja onoga sto jeste Ruh i nefs dali odgovor koji mi je dobar uvod za moje pitanje, a koje je veoma srodno naznacenom.

Naime, za mene je ili za svetopogled kojem pripadam iznimno vazno praviti razliku izmedju Ruha (lat. Spiritus) i nefsa (lat. anima) – vi ste takodjer tu razliku jasno naznacili.

Medjutim, ostaje veliko pitanje zasto bosanski prevodioci Kur’ana – a napose mislim na rahmetli Besima Korkuta i jos vise mislim na akademika Enesa Karica – prevode 85. ajet sure Nocno putovanje: “Pitaju te o dusi…” ili "I pitaju te o dusi...". Naravno, vi kao i ja znate da je u tom ajetu prisutna arapska rijec za Duh (ar. Ruh, lat. Spiritus, grc. Pneuma), a ne
dusu (ar. nefs, lat. anima, grc. psyche) - sic!

Ja nisam arabista, niti islamski teolog, ali navedeni prevod mi se doima da je u koliziji sa kompletnom islamskom dogmatikom – da se posluzim terminologijom druge religiozno-duhovne tradicije.

A moje, konkretno pitanje je sljedece.

Vi u naznacenom odgovoru pisete, odnosno citirate sljedece:

“Kada je Ebû Besîr upitao ili hazreti Hasana ili hazreti Husejina, šta je to duh (rûh), bî mu rečeno: “To je ono što se nalazi u životinjama i ljudima.” On upita: “A šta je to?” Odgovori mu se: “Ono je iz melekutskoga (anđeoskoga) svijeta, ono je od snage (kudreta).””

Iz ovoga citat da se zakljuciti da animalni svijet, dakle da zivotinje imaju Duh!?

Da li onda mozemo kazati da zivotinje imaju i Intelekt!? Naime, koliko je meni poznato Duh (sto je svesl. rijec za Ruh) i Intelekt (ili Um na bosanskom ili svesl.) su “dvije strane iste kovanice” – mozda ja imam pogresno saznanje o ovome? Koliko je meni poznato (u abrahamsko-semitskoj tradiciji) zivotinje, ali ni bilo koji nizi svijet, recimo vegetabilni nema Ruha, odnosno Duha, niti Intelekta, ako je tacno kazivanje da su Duh i Intelekt “dvije strane iste kovanice”?

To su moja pitanja. Za kraj zelim vas zamoliti da mi nezamjerite ukoliko sam kazao nesto sto je netacno à propos islamskog ucenja ili u koliko sam nanio neku uvredu.

P.S.

Vrijedno paznje je kazivanje jednog njemackog teolog, a najprije mistika dominikanskog reda Meister Eckhart (XIII-XIV st.), a on veli: "U duši (covjeku) ima nesto sto je nestvoreno i nestvorljivo; kada bi cijela dusa bila takva, bila bi nestvorena i nestvorljiva; a to je Intelekt."

Aliquida est in anima quod est increatum et increabile; si tota anima esset talis, esset increata et increabilis; et hoc est Intellectus.

Jos jednom SELAM i molim Boga (dz.s.) da vas nagradi za vase pregalastvo i vasu nesebicnost – zato sto cesto svratim na ovu stranicu i uvijek hajrujem ova moja dova je i svojevrstan moj dug vama.*

Posluzio sam se knjigom:

WILLIAM STODDART, Prisjecanje u svijetu zaboravljanja - razmisljanja o
tradiciji i postmodernizmu, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009. god.

Odgovor: 

 Prije svega, zahvalili bismo Vam se na tako pažljivom i kritički ozbiljnom čitanju naših odgovora. Ukoliko neko i pogriješi u odgovoru, upravo je iskren komentar najbolji način ispravljanja pogreške.

Odgovorili bismo Vam kratko, na Vaša tri pitanja, odnosno razmišljanja.

Nije samo slučaj u spomenutim prijevodima Kur'ana već i u brojnim drugim tekstovima bosanskih teologa, autori pojam „ruh“ prevode pojmom „duša“.

U nekim slučajevima riječ je ili o kontekstu, koji ne insistira na strogom razdvajanju ovih pojmova, ili se, jednostavno, želi poslati jednostavna poruka ljudima svakodnevlja.

Naravno, postoje i slučajevi kada autori nisu ni svjesni postojanja ove razlike.

Na tragu ovog posljednjeg, i naše razumijevanje pojma „intelekt“ u bitnom je određeno modernim insistiranjem na poziciji čovjeka kao „mjerila svega“, a ne na razumijevanju njegovog specifičnog položaja unutar opće harmonije svijeta (bitka). Tako jedino čovjek posjeduje „intelekt“, sposobnost razumijevanja, a sve drugo tretira se uglavnom kao iracionalno.

Upravo poentiranjem tradicijskog značenja intelekta, što podrazumijeva ne samo sposobnost razumijevanja već, prije svega, povezanost sa svijetom „onostranog“ (metafizičkog, nebeskog), dovodi se čovjek u jasnu međusobnu povezanost sa svim postojećim, i to kako kroz opću harmoniju tako i kroz zajedničko, jedinstveno, porijeklo – jedinoga Tvorca, dragoga Boga.

Iz ovih razloga teologija svih tradicija, pa tako i muslimanska teologija, sasvim precizno je koristila pojmove kao što su „Duh“, „duh“, „duša“, „tajna“ i sl.

Nedavno je objavljen jedan rad u kojem se, između ostaloga, raspravlja i o značenjima ovih pojmova pa bismo Vas, drage volje, uputili na njegov sadržaj, ukoliko ste zainteresirani:

„Mladi i mjesec ramazan“ (http://www.rijaset.ba/images/stories/muallimovifiajlovi/muallim54/begler...)