Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka Njegov blagoslov i mir prate onoga s kojim je On noću proputovao od Mesdžidu-lharama do Mesdžidu-l-aksaâ, da bi mu pokazao neke od Svojih velikih znakova. Neka blagoslov i mir prate i njegovu porodicu, njegove drugove i sve one koji, do Sudnjeg dana, budu slijedili njegovu uputu.
Sve stvoreno ima svoje mjesto, pozicionirano je. Dok pišem ovaj tekst nalazim se ispred kompjutera, u stanu. Stan je u gradu, a ovaj u državi. Država je na kontinentu, dok je ovaj na Zemlji. Zemlja je u Sunčevom sistemu koji je u Mliječnom putu koji obitava u Svemiru. Pa, gdje je onda Svemir??? Gdje se sve ovo odigrava?! Bio bih zahvalan na odgovoru. Da Vas Allah nagradi na Vašem trudu!
Na pitanje odgovara
Jedne prilike upitan je hazreti Poslanik, a.s., u značenju: „Ako je Džennet toliki i toliki, gdje je onda Džehennem?,“ na što je Alejhisselam odgovorio: „Kad dođe noć gdje je onda dan?“
Na vaše pitanje ipak ćemo pokušati dati što konkretniji odgovor.
Vaše pitanje je ustvari pitanje o gradaciji bitka. S obzirom da je pitanje kompleksno i za nešto detaljniji prikaz traži više prostora, pokušat ćemo odgovoriti na nešto sažetiji način.
Nekoliko je kur’anskih pojmova kojima se označavaju dimenzije koje nadilaze i obujmljuju ovaj, pojavni svijet. Dva takva pojma jesu el-Kursijj (Njegov Pijedestal) i el-Arš (Njegovo Prijestolje, Tron). Pojavni svijet kojeg svjedočimo, svemir oko nas, iako za nas ogroman, ima svoje fizičke granice. Dimenzije koje ga nadilaze nisu materijalne u smislu materijalnosti ovoga svijeta, što će reći da ih ljudskim razumom koji je sklon definiranju i ograničavanju, nemoguće staviti u neke matematičke okvirove. Međutim, govor o tim dimenzijama ipak je moguć, no uglavnom putem simbola.
Po jednom od poznatih obrazaca u tesavvufu, sve postojeće dijeli se u pet tzv. haderāta (prisutnosti). Hazreti šejh Muhjiddin ibn Arebi (u. 1240. u Damasku) ove haderāte razlaže u 28 stupnjeva bitka, i o svakom pojedinačno govori. Njegovu gradaciju prate i slikovni prikazi, za koje upozorava da ne smiju niti mogu biti doslovno uzeti, ali su za nas interesantni jer nam bar donekle približavaju „strukturu“ bitka.
Tih pet haderāta možemo predstaviti na sljedeći način:
1) Obzorje Božije Biti – hadretuz-Zāt, Lāhūt (Teokosmos). Uzvišeni, Allah veli: Kuntu Kenzen mahfijjen,... – „Bijah Skriveno Blago,...“ Ova razina pripada upravo kraljevstvu tog Skrivenog Blaga/Riznice, kraljevstvu apsolutne nedosezljivosti.
2) Obzorje Imena i Atributa – hadretul-Esmā’i ves-Sifāt, Džeberūt (Metakosmos) – svijet koji stoji u rasponu čiste nespoznatljive božanske Biti i kraljevstva Melekūta. Zato se ono ponekad i oslovljava Međusvijetom svih međusvjetova (Berzehul-berāzih). Ukoliko je svijet Lāhūta oslovljen Skrivenom Riznicom čije blago još uvijek ne isijava izvan nje (lā te’ajjun), ovo je onda stupanj prvog raskrivanja/manifestacije i prve konkretizacije (te’ajjun evvel), svijet božanskih Imena i fiksiranih/pritajenih realiteta (el-a’jānus-sābite).
3) Obzorje božanskih zahvata/energija – hadretul-ef’āl , Melekūt (Hierokosmos). Ukoliko prethodno kraljevstvo oslovimo kao Terra Lucida (Ālemul-esrār ), onda ovo potonje nije drugo doli Terra spiritualis (Ālemul-ervāh), svijet Univerzalne Duše, tj. Ploče Čuvane (el-Levhul-mahfūz). Ako je prethodno obzorje označeno prvim očitovanjem (te’ajjun evvel), onda je ovo stupanj drugog očitovanja/raskrivanja (te’ajjun sānī).
4) Obzorje Simbola i stvaralačke Imaginacije – hadretul-hajāl vel-misāl, Mundus imaginalis (Makrokosmos). Ovaj hadret, hadret prototipova/paslika je svijet dvostruke dimenzije, međusvijet ili pregrada (barzah) koja dijeli i povezuje svijet Melekūta (nadosjetilnog) i svijet Nāsūta (osjetilnog). Oslovljava ga se još i kao Melekūt suflī (donji Melekūt), u kojem slučaju prethodno obzorje jeste Melekūt ul’jī (gornji Melekūt).
5) Svijet osjetilnog – hadertul-hiss, Nāsūt (Mikrokosmos), Mundus visibilis (vidljivi svijet, pojavni univerzum). Kur’anski termin za ovo kraljevstvo je Svijet osvjedočenog (ālemuš-šehāde). Sve razine iznad ovog svijeta jednostavno se oslovljavaju kao Gajb (onostrano, nadosjetilno).