Es selamu alejkum,
Prije par mjeseci boravio sam u jednoj državi u kojoj je predominatno šiitsko stanovništvo i gdje je nedavno doslo do političkih tenzija između šiitskog i sunitskog stanovništva. Jednom prilikom, prilikom druženja sa prijateljima iz te države došlo je vrijeme za namaz i krenuli smo svi u džamiju, koja je bila šiitska. Nisam znao kako da reagujem, pa sam rekao da ne bih na namaz, iako sam redovno klanjam, strahujući da ću upasti u probleme kao sunit i ne znajući da li bi mi bio validan namaz.
Stoga Vas pitam:
1. Da li je ispravan namaz, ako sunit klanja za šiitskim imamom (bez obzira da li su spojeni namazi ili ne ), kakav je stav uleme oko tog pitanja?
2. Primijetio sam da prilikom sedžde šiiti svoju glavu spuštaju na kamen /ili nešto prirodno/, zbog čega je tako, kakav je to kamen?
3. Također sam primijetio da je tekst ezana malo drugačiji, ako možete to još malo pojasniti?
Nadam se da nisam postavio previše kompleksna pitanja i oprostite na mojoj radoznalosti i neznanju, trudim se biti što otvorenijeg uma oko ovih tema.
S poštovanjem.
Na pitanje odgovara
Alejkumus selam.
1. Da li je ispravan namaz, ako sunit klanja za šiitskim imamom (bez obzira da li su spojeni namazi ili ne ), kakav je stav uleme oko tog pitanja?
- U mjesecu decembru 1931. godine u Jerusalemu je održan Opći islamski kongres. Kongres je otpočeo jacijom-namazom u Mesdžidil Aksau, kojeg je predvodio jedan od najpoznatijih šiitskih učenjaka toga vremena, mudžtehid Muhammed Husejn Kašif el-Gita', što je bio znak da je namaz valjan i sunnijama za šiitskim imamom, i šiijama za sunnitskim imamom.
2. Primijetio sam da prilikom sedžde šiiti svoju glavu spuštaju na kamen /ili nešto prirodno/, zbog čega je tako, kakav je to kamen?
- Upravo kako ste rekli, poslanik Muhammed, blagoslovljen je, nije nikada klanjao na vještačkoj podlozi, već uvijek na prirodnoj (najčešće je bila riječ o hasurici). Iz toga razloga šiije preferiraju namaz na kamenu odnosno glini (turba). Premda se shodno šiitskoj pravnoj školi ne radi o obavezi, ipak, veliki broj vjernika običava klanjati na kamenu/glini koja je porijeklom od zemlje Kerbele (turba Husejnijja).
3. Također sam primijetio da je tekst ezana malo drugačiji, ako možete to još malo pojasniti?
- Tekst ezana po džaferijskoj pravnoj školi ima dva dijela kojih nema po sunnitskim pravnim školama.
Prvi dio teksta glasi: "Ešhedu enne Alijjen velijjullah (Svjedočim da je Alija Božiji evlija)". Ovo ne predstavlja dio ezana već su riječi koje je pohvaljeno proučiti nakon dijela "Ešhede enne Muhammeden resulullah"
Drugi dio teksta glasi: "Hajje 'ala hajril 'amel (požurite na naj/bolje djelo)", misli se na namaz, a ovaj dio ezana učen je za vrijeme kopanja hendeka, pred Bitku na hendeku, kada su hazreti ashabi bili zaokupirani pravljenjem utvrde neposredno pred napad neprijatelja.
* * *
Premda niste to pitali, imamo potrebu reći i ovo, nadam se da nam nećete zamjeriti, kako je Vaš postupak mudar jer, nažalost, veliko je pitanje da li bi danas sunnija bio bezbjedan, sa svojom formom namaza, u šiitskome džematu, i obratno, da li bi šiija bio danas siguran, sa svojom formom namaza, u sunnijskom džematu.
Smatramo da nema prepreke da se u naročitim slučajevima (radi vlastite bezbjednosti, radi sprečavanja širenja smutnje i sl.) može klanjati na kamenu (ovo apsolutno ne smeta namazu), puštenih, ne svezanih, ruku (što je praksa i nekih sunnitskih pravnih škola), itd.
Bitno je držati se svoje tradicije, ali, kako rekosmo, nije zapreke, u slučaju nužde, da se privremeno odstupi u korist nekog drugog pravnog rješenja.