Pitanja i odgovori (97): Praksa salijevanja strave

 Voljela bih čuti Vaše mišljenje o salijevanju strave? Da li je to dozvoljeno u Islamu ili? Nadam se da Vam neće biti teško odgovoriti na moje pitanje. Unaprijed Vam hvala.

Na pitanje odgovara

Odgovor

 Hvala Vam na povjerenju i izvinite na ovolikom čekanju na odgovor.
O praksi salijevanja strave pisao je naš poznati polihistor rahmetli dr Muhamed Hadžijahić, te je ustvrdio njeno staroslavensko porijeklo.
Jednostavno rečeno, topljenjem olova i bacanjem, naglim hlađenjem, u vodi, postiže se efekat, uslovno rečeno, „maloga prestrašivanja“ osobe s ciljem njenoga povratka u uravnoteženo stanje (po principu narodne izreke „klin se klinom izbija“).
U staroslovenskoj tradiciji ovaj efekat je imao za posljedicu i „istjerivanje zlih duhova“ iz osobe.
U periodu nakon posljednje Božije objave – Kur'ana, prve generacije bosanskih vjerskih učenjaka nisu odbacili ovu praksu, samo su je „zaodjenuli“, odnosno „vratili joj“, tradicijsku formu.
Tako, salijevanje strave ima funkciju: smirivanja osobe i njenoga povratka u uravnoteženo stranje, i pružanje zaštite od nepovoljnoga djelovanja nevidljivih bića (džin).
To se postiže učenjem određenih dijelova časnoga Kur'ana i upućivanja prigodnih molbi dragome Bogu (dove). Iz toga razloga, stravu salijevaju ili stariji imami (hodže) ili pobožne starice.
Praksa salijevanja strave došla je naročito pod kritiku pojavom racionalističkih i modernističkih vjerskih učenja u Bosni, početkom XX st., te pojavom puritanskoga pristupa religiji, u vremenu posljednje agresije na našu zemlju, a snažno je prisutno i danas.