10 Nov 2005

Fetve Vijeća za fetve BiH (12)

Objavio: znaci
Napomena: 
Preporod, br. 21/815, 01. novembar 2005.; na pitanja odgovora dr. Enes Ljevaković

 

Pitanja:

 

1. Može li se klanjati dženaza namaz pripadniku romske populacije ako ni je član Islamske zajednice niti dolazi u džamiju?

2. Da li je šerijatski opravdana prak sa bratimljenja nekih džemata?

3. Koliko je članova IZ potrebno za formiranje novog džemata?

4. Već dugo vremena pokušavam odgonetnuti ulogu i značaj mehra u današnjim uslovima života, i kako da se postavim prema tome, a da ne za radim grijeh. Stanje po ovom pitanju je vrlo konfuzno; vjerujem da imate uvid u našu praksu koja je ne prešarena, odgovori nejasni, beživotni ili nedo statni. Kako da se imam odnosi prema tom pitanju, kako teoretski (pojasniti smisao i značaj mehra) tako i praktič no (staviti ga u kontekst današnjeg na čina života i primijeniti ga)?

5. S obzirom da se iz hadisa razu mije kako se šejtan ne može pojaviti u njegovom (hazreti Muhammedovom, alejhisselam) liku, da li se može pojaviti u liku nekog drugog Allahovog poslani ka (naravno u snu)?

6. Da li se nakon razvoda braka čo vjek može oženiti sestrom bivše su pruge za njena života?

 

Odgovori:

1. Dženaza se klanja svakom umr lom muslimanu i muslimanki. U tome nema razlike između pripadnika rom­skog ili bilo kojeg drugog naroda. Me đutim, Romima i svim drugim musli manima treba staviti do znanja da pri­sustvo imama kao službenika Islam ske zajednice ima svoje uvjete. Jedan od tih uvjeta je i članstvo u Islamskoj zajednici. Ne može niko zahtijevati od imama da klanja dženazu osobi koja nije ili ne želi biti član Islamske zajed nice, niti to imam može učiniti u svoj stvu službenog lica, jer su takva pra vila. Za svaki takav slučaj mora se tra žiti odobrenje džematskog odbora i medžlisa IZ, a ti organi imaju po tom pitanju utvrđenu proceduru i od nje u pravilu ne treba odstupati.

2. Kur’an je izričito naglasio da su svi muslimani braća. Bratstvo u vje ri podrazumijeva međusobnu ljubav, saradnju i potpomaganje u dobročin stvu. Nema smetnje da se dva ili vi še džemata dogovore o tješnjoj, kon­kretnoj saradnji u nekim projektima, razmjeni posjeta i organiziranju zajed ničkih susreta nazivajući to bratimlje­njem. Bitan je sadržaj, cilj i ideja koja se promovira određenim djelom, a ne na ziv ili formalna sličnost sa nekim ma nifestacijama iz drugog društvenog, kulturnog, ideološkog miljea.

3. Prema Članu 34. Ustava Islam ske zajednice, džemat u pravilu sa činjava skupina od najmanje stotinu mu­slimanskih domaćinstava, koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Ovaj član Ustava je, kako se vidi, fleksibilno postavljen, pa ako postoje opravdani razlozi mo že se formirati džemat i od manjeg broja domaćinstava. Konačnu odluku o formiranju džemata donosi Rijaset Islamske zajednice na prijedlog nad ležnog muftije.

4. Razmišljanje o ulozi i značaju mehra u savremenim uslovima života je do brodošlo i sigurno je da nećeš pogrije šiti u svom razmišljanju ako se budeš pridržavao temeljnih šerijatskih odred bi o ovom važnom propisu islamskog bračnog prava. Te temeljne odredbe su poznate i jasne i objašnjene su u sva koj ozbiljnijoj knjizi o islamskom braku i bračnom životu. Mehr je jedan od uvjeta bračnog ugovora i taj se propis ne može mijenjati. Modaliteti utvrđi vanja i realizacije ove obaveze, koja ide na teret ženika, stvar je dogovora ugo vornih strana i može biti predmet idž tihada. Imam će u svakom konkret nom slučaju odabrati najpogodniji na čin da objasni mladencima smisao i značaj mehra u braku. Nema tu niče ga čega bi se trebalo stidjeti i u savremenom dobu. Mehr je simbol ljuba vi i odanosti prema budućoj supruzi, te materijalna zaštita i odšteta u slu čaju da dođe do razvoda braka krivi com muža. Pitanja koja su naznačena u ovom pitanju o mehru imaju smisla i zavrjeđuju širu elaboraciju i naučnu raspravu. U ovoj rubrici to nije mogu će učiniti. Nadamo se da će Vijeće za fetve raspravljati o njima na nekoj od svojih sjednica.

5. Poslanik, a. s., je rekao da se šej tan ne može pojaviti u njegovom liku, ali nije pojasnio da li to važi i za osta le Allahove poslanike. Zbog toga ne možemo kategorički tvrditi ni jedno ni drugo. Na osnovu razloga suprotnosti, može se reći da navedena konstatacija ne važi za ostale Poslanike, budući da ih Resulullah nije spomenuo. Na osno vu analogije, mogli bismo zastupati i drugačiji stav. U svakom slučaju, pi tanje nema praktičnih implikacija niti spada u osnove Vjerovanja te se njime i ne treba puno baviti.

6. Načelno, nema šerijatskopravne smetnje da se osoba oženi sestrom že ne od koje se razveo, nakon isteka id deta, za njena života, ali postoji velika mogućnost da to dovede do rodbin skih nesuglasica pa i prekida rodbin skih veza među sestrama, pa treba do bro razmisliti prije nego što se odluči za takav postupak.

Ocjena: