18 Aug 2005

Fetve Vijeća za fetve BiH (1)

Objavio: znaci
Napomena: 
Preporod, br. 9/803, 01. maj 2005; na pitanja odgovara dr. Enes Ljevaković

 Pitanje: Ahmed S. iz Austrije pita: 1. Kakav je šerijatskopravni tretman raskida braka muslimana i muslimanke, koji borave u nemuslimanskoj državi, sudskim putem od strane sudije nemuslimana? 2. Da li je dozvoljeno islamskim ustanovama ili siromašnim muslimanima primanje donacije u novcu sumnjivog porijekla, kao npr. od strane nekih firmi koje se bave šerijatom zabranjenim poslovima?

Odgovor: 1. Osnovno je pravilo da se muslimani obraćaju sudiji muslimanu ili instanci koja supstituira (zamjenjuje) funkciju kadije u slučaju nekog spora među njima. Međutim, kako u tim  zemljama još uvijek ne postoji šerijatski sud kojemu bi se muslimani obraćali u slučaju brakorazvodnih problema, ne preostaje drugo nego da se musliman, koji je sklopio brak sukladno zakonima zemlje u kojoj boravi, povinuje odluci suda i primijeni odluku sudije nemuslimana o raskidu braka, budući da se ovaj musliman, sklapajući brak sukladno neislamskom zakonu, implicitno složio i sa njegovim posljedicama od kojih je i ta da se brak može raskinuti samo putem odluke suda. To se može smatrati jednom vrstom punomoćstva od strane muža, koje je kod većine pravnika dozvoljeno, makar ne bilo izričito učinjeno. Jedno od šerijatskopravnih načela glasi: Ono što je poznato običajem isto je kao i uvjetovano uvjetom. Primjena sudskih presuda, makar i od strane nešerijatskog suda, dozvoljena je radi općeg interesa, eliminacije nereda i anarhije i zaštite od nasilja.

2. Dozvoljeno je primiti donaciju od pojedinaca, organizacija, firmi, vlada, čak i ako preovladava mišljenje da se radi o, po Šerijatu, nezakonito stečenoj imovini, izuzev ako je u pitanju po sebi zabranjena imovina, poput alkohola i svinjskog mesa, budući da to ima tretman primanja hedije. Od momenta kada ta imovina pređe u vlasništvo islamske ustanove, odnosno muslimana, potpada pod odredbe Šerijata. Donacija se neće primiti od nemuslimana u dva slučaja: a) ako primanje donacije ima za posljedicu slabljenje lojalnosti muslimana njegovoj vjerskoj zajednici, b) ako je donacija uvjetovana uvjetom štetnim po interese muslimana.

Pitanje: Čitalac N.N. pita: 1. Da li se može dati sadekatu'l-fitr onome ko je zdrav, sposoban, nije punoljetan, neće da posti, a kad ga dobije troši za nedozvoljene stvari? 2. Može li se dati sadekatu'l-fitr domaćinu koji je dužan dati sadekatu'l-fitr? 3. Da li se nisab koji je propisan za 2004. godinu (1900 KM), odnosi na ležeći novac, kućne stvari, zemlju koju obrađujem, proizvod koji dobijam od zemlje ili zlato? 4. Da li je abdest ispravan ako se obavljaju samo njegovi farzovi, a ne i sunneti? 5. Da li je ispravno da imam zanijeti namaz, potom pođe govoriti o ravnanju safova, a tek onda donese tekbir? 6. Je li mi ispravno kupiti kurban od nemuslimana, ukoliko kurban nije bolji, a jeftiniji je?

Odgovor: 1. Sredstva sadekatul fitra daju se u one svrhe u koje i sredstva zekjata. Korisnike ovih sredstava odredio je Uzvišeni Allah u Kur’anu u suri Et-Tevbe, 60. ajet. Kod nas je odavno ustaljena praksa koja se pokazala izuzetno korisnom i opravdanom, da se sredstva sadekatul-fitra i zekjata daju u fond “Bejtul-mal” pri Rijasetu Islamske zajednice, a iz tog fonda se sredstva distribuiraju zakonitim korisnicima. Ako se zna da osoba troši novac koji dobije kao sadaku na nedozvoljene stvari ne treba joj ni davati novac, a posebno sredstva po osnovu navedenih obaveza. U pitanju se navodi da dotična osoba nije punoljetna i da neće da posti. Općepoznato je da osoba koja nije punoljetna (prema šerijatskom određenju punoljetstva) nije ni obavezna postiti. Zdrava i za rad sposobna osoba, a koja ne želi da radi, ne može biti korisnik sredstava sadekatul-fitra.

2. U prethodnom odgovoru je rečeno da je kod nas praksa da se sredstva sadekatul-fitra daju u fond “Bejtul-mal” putem organizirane akcije koju vodi Islamska zajednica preko svojih organa. Siromašna osoba, ako ima neke imovine, dužna je dati sadekatul-fitr, a može biti istovremeno i korisnik sredstava sadekatul-fitra.

3. Navedeni nisab odnosi se na novac koji je u tom iznosu prekogodinio (havl) kod vlasnika, bez obzira da Ii on “ležao” ili bio u opticaju kroz dionice, vrijednosne papire i sl., te na zlato i trgovačku robu. Nisab na stoku se određuje na poseban način, dok kod poljoprivrednih proizvoda nema nisaba (zekjat se daje na bilo koju količinu u iznosu od 10%, odnosno 5%, ovisno o načinu napajanja) prema hanefijskom mezhebu, a kod ostalih mezheba on iznosi približno 550 kg. Na kućne stvari (namještaj i sl.) ne daje se zekjat.

4. Takav abdest je ispravan, ali nije potpun i savršen.

5. Poravnavanje safova od strane imama nakon, naglas izgovorenog, nijeta neće poništiti njegov nijet te je takav namaz ispravan. Nijet (namjera klanjanja određenog namaza) treba biti prisutan kod donošenja početnog tekbira.

6. Dozvoljeno je kupiti kurban i od nemuslimana (ako ispunjava predviđene uvjete), ali je bolje i sigurnije kupiti ga od muslimana.

Ocjena: