12 May 2002

Sud o eutanaziji

Objavio: znaci
Autor(i): 

 

1. Pojam “eutanazija”

Riječ ''eutanazija'' je grčkog osnova. Nastala je od riječice ''eu'' što znači ''dobro, pravedno'' i riječi ''thánatos'' što znači ''smrt''. Prema riječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića terminološko značenje eutanazije bilo bi sljedeće:

1)    lahka smrt,

2)     olakšanja smrtne muke; ublažavanje bolova umirućem s pomoću narkotika i sl.,

3)     usmrćenje neizlječivo bolesnih.

Danas se pojam eutanazije poglavito upotrebljava u ovom posljednjem značenju, uz pretpostavku postojanja izričtog odobrenja teško i neizlječivo bolesne osobe da joj se oduzme život radi prekraćenja muka, dočim dodatni motiv takve osobe može biti i to da nije na teretu svojoj porodici i društvu. O moralnoj osnovi za eutanaziju se skoro svugdje u svijetu vode žustre rasprave.

Ona je u nekim zemljama dozvoljena, u drugima izričito zabranjena, dok se u ostalim vodi polemika oko toga da li bi trebala biti dozvoljena ili ne. Mi ćemo ovdje pokušati dati jedno kraće viđenje eutanazije, onako kako se prema našem mišljenju shvaća na Zapadu, tj. nereligijsko poimanje iste, te islamski stav po pitanju eutanazije.

2. Shvatanje ovoga fenomena u neislamskim modernim kulturama

Zapadnu kulturu i civilizaciju karakterizira ideja potpune slobode pojedinca, prema tome i potpunog prava raspolaganja vlastitim životom. Usprkos tomu, eutanazija na Zapadu, kojim ipak dominira sekularni pogled na svijet, nije prihvaćena objeručke. Zašto? Na to pitanje je moguće dati više odgovora. Jedan od njih jeste lažni moral društva i njegova briga za pojedinca i njegov život kao najveću svetinju. U vezi s tim, ubistvom teško oboljele osobe bi se možda dao znak da takva osoba više ništa ne vrijedi za društvo, pri čemu njen pristanak na eutanaziju predstavlja samo paravan za oduzimanje jednog ''beskorisnog'' života. S druge strane, ako bi se eutanazija dozvolila, tj. tamo gdje je ona već dozvoljena, to za sobom povlači niz drugih pitanja koja se javljaju logičkim slijedom, poput stupnja svjesnosti teško oboljelog pojedinca, itd., što mi ovdje ostavljamo po strani. 
 

3. Islamski pogled na “eutanaziju”

Što se tiče islamskog pogleda na eutanaziju možemo reći sljedeće. U Qur'anu nema izričitog Teksta koji bi nedvosmisleno ukazivao na taj problem, iako bi se jednom širom analizom i općim qur'anskim stavom moglo potvrditi ono što Hadis jasno i izričito postavlja kao normu po ovom pitanju. Naime, jedna od temeljnih pretpostavki za islamski stav o zabrani eutanazije jeste događaj kojeg bilježi el-Buhari u svoj zbirci hadisa.

Riječ je o bici na Uhudu kada je jedan čovjek iz družine Poslanika, s.a.v.s., bio teško ranjen u boju. Da bi sebi olakšao muke i ubrzao smrt, zabio je sablju u zemlju, postavio njeno sječivo na prsa navalivši se na njega i oduzevši time sebi život. Za njega je Poslanik, s.a.v.s., posvjedočio da je od stanovnika Vatre. Taj isti čovjek se prije ranjavanja odlikovao velikim junaštvom. Na kraju je Pejgamber, s.a.v.s., rekao: ''Zaista, čovjek ponekad u očima ljudi radi posao džennetske družine, a on je uistinu od družine Džehennema, a nekad, opet, u očima ljudi radi  posao družine Džehennema, a on, uistinu, pripada družini Dženneta. (el-Buhari, tom IV, str. 113., 114.)

S druge strane, imamo hadise, koje smo u ovom kontekstu dužni citirati:

1) ''Ovaj moj ummet je pošteđen patnje na Ahiretu. Njegova patnja je dunjalučka, a ogleda se u zemljotresima, smutnjama, belajima i kušnjama'' (hadis prenosi el-Bejheqi).

2) ''Nijednog muslimana neće zadesiti bol, bolest, briga, tuga, uznemirenost, ili sjeta, čak ni bol od uboda trna, a da mu Allah za to ne bude brisao grijehe'' (el-Buhari, Muslim).

3) ''Uzvišeni je Allah rekao: 'Kad čovjeka opteretim bolešću dvoje dragih mu (očiju), pa se strpi, naknadiću mu tako, da će Džennet željeti njegove oči'' (Ahmed, El-Buhari).

4) Ashab Bešir ibn 'Abdullah priča: ''Allahov Poslanik je posjetio nekog bolesnika koji je pripadao ensarijama. Bolesnik mu se okrenuo i rekao: 'Allahov Poslaniče!, ima sedam dana kako od bolova nisam sklopiju očiju, niti ima iko kod mene.' 'Moj brate!, strpi se, strpi se, dok se riješiš grijeha koje si učinio. Časovi provedeni u bolesti otklanjaju grijehe' '' (Ebu Dawud).

4. Zaključak

 Mislimo da prethodno citirane hadise nema potrebe komentirati. S druge strane, ne samo da je eutanazija zabranjena, već je i samo priželjkivanje smrti pokuđen čin. Naime, prenosi se kako je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Neka niko od vas ne traži smrt ako su ga pogodile životne poteškoće, već neka rekne: 'Allahu moj, produži mi život ako je to bolje za mene, a daj mi smrt ako je ona bolja za mene!' '' (el-Buhari, Muslim).

          Uzvišeni, Allah je taj koji daruje život te je stoga On i njegov istinski vlasnik. Prema tome, On ga i oduzima shodno svome Znanju i Volji. Čovjek svojom kratkom pameću nije u stanju proniknuti u svaki smisao Allahovih odredbi, u ovom našem slučaju da li je za teško obeljolog pojedinca baš smrt bolja od života ma kakav on bio.

Ocjena: