Fenomenologija islama

Hazreti Mehdi u muslimanskoj tradiciji i apokaliptička teologija

Autor

 

Uvod

Vjerodostojni hadisi, koji govore o pojavljivanju hazreti Mehdija iz loze hazreti Pejgamberove, s.a.v.s., pred Smak svijeta, su brojni. U jednom od njih stoji:

Kad bi od dunjaluka ostao samo jedan dan, Allah, Uzvišeni, taj dan bi produžo, sve dok ne izađe čovjek od moga djeteta, imena poput moga imena, i nadimka poput moga nadimka (kun’je). On će Zemlju ispuniti pravdom i pravičnošću kao što se ona (dotada) ispunila nepravdom i zulumom.

***

Sveti jezik

Autor

 

1. Uvod

I pouči On Adema nazivima svih stvari,... (el-Bekare, 31.)

Jezik kao takav fenomen je koji uvelike određuje čovjekovu suštinu i biće. Prema jednoj od definicija, čovjek je „životinja koja govori“ (hajevān nātik), bit ljudskoga govora dijeli ga od ostalih živih stvorova.

Odabrana bibliografija objavljenih radova Martina Lingsa (Ebu Bekra Siradžuddina)

Napomena
priredio S.B.

 1952.

 

The Book of Certainty: The Sufi Doctrine of Faith, Wisdom and Gnosis

godine i izdavači:

London: Rider, 1952.

New York: S Weiner, 1970.
Cambridge, ITS, 1992.

 

1960.

 

Islamic liturgy: Song and dance at a meeting of dervishes

godina:

1960.

1961.

 

A Muslim [Sufi] Saint of the Twentieth Century

godine i izdavači:

London: Allen & Unwin, 1961,

potom: 1971., 1973., 1981., 1982., 1993.
 

 

1964.

RAZGOVOR: MARTIN LINGS, AUTOR KNJIGE O MUHAMMEDU

Napomena
riječ je o intervjuu objavljenome u novini "Oslobođenje", 30.04./01.05. 1996.; intervju nam je ustupio dr. Rusmir Mahmutćehajić

 RAZGOVOR: MARTIN LINGS, AUTOR KNJIGE O MUHAMEDU

 

Ovaj svijet je most

 

Oslobođenje, 30. april/1. maj 1996. godine

 

U izdanju Oslobođenja upravo je objavljena knjiga Ebu Bekra Siradžudina, poznatog kao Martin Lings,Muhammed: Život njegov osnovan na vrelima najstarijim, prijevod i bilješke, Rusmir Mahmutcehajić.

Martinu Lingsu: Neumiruća svjetlost

Napomena
tekst je objavljen u izdanju Islam-Online.net, od 30. maj 2005.; preveo i priredio S.B.

 “Nedugo nakon toga, izgubio je svijest, a hazreti Aiša mišljaše da je to početak njegove smrti. Ali, nakon sahat vremena otvorio je oči. Sjetila se da joj je rekao: ‘Nijedan poslanik nije usmrćen dok mu nije prethodno pokazano njegovo mjesto u Džennet, a potom mu ponuđeno da izabere: da živi ili da umre.’ Shvatila je da je i to završeno, te da se vratio nakon viđenja Drugoga svijeta. ‘Sada neće nas izabrati’, rekla je sebi.

Islamski pristup Fukujaminoj teoriji o Posljednjem čovjeku (II dio)

 

1. Borba za priznanje

Kao uvod u razmatranje temeljne ljudske prirode i onih najosnovnijih težnji pomoću kojih se svaki čovjek razvija u svom suodnosu sa preostalim dijelom bitka, navešćemo jedan poduži Fukujamin citat u kojem on pojašnjava na koji način su filozofi liberalizma tragali za takvim porivima, sve u želji da objasne čovjekovo ponašanje u povijesti:

Islamski pristup Fukujaminoj teoriji o Posljednjem čovjeku (I dio)

1. Uvod

Na samom početku želim da se zahvalim Allahu (dž.š) što mi je pomogao da konačno stignem do ovog završnog ispita i donesem salavat na Pejgambera (s.a.v.s) i njegovu časnu porodicu čijom plemenitošću se sve do danas inspirišu i vode vjernici. Prije nego što se usmjerim na iznošenje i kratko objašnjenje osnovne ideje, želim da u uvodu ovog rada kratko pojasnim i motive koji su me potakli da izaberem baš jednu ovakvu temu. Naime, prije definitivnog izbora teme za diplomski rad predložio sam prof.

Muhammed a.s. preteča ekološke svijesti

Napomena
Autor: Francesca De Chatel; Objavljeno u Preporodu, broj 9/754, od 01.05.2003., sa engleskog jezika preveo, Fikret Pašanović, za web priredio Haris Čengić

 

1. Muhammed a.s. preteča ekološke svijesti

"Koji god musliman zasadi drvo ili posije neku biljku, pa njihove plodove budu jele ptice, ljudi ili životinje, to će mu se računati kao sadaka" (Hadis,Buharija 111:513)

Ljubav i mržnja u granicama razuma

Autor

 Jedna značajna osobina kur'anskog kazivanja sastoji se u tome da se njegove poruke i mudra kazivanja nikada ne mogu sva iscrpiti u jednom vremenu. Preciznije i potpunije kazano kur'anske istine ljudi shvataju postepeno ovisno od svojih duhovnih i spoznajnih mogućnosti. Jedan arapski beduin, primjerice, nije mogao ni slutiti pravo značenja ajeta koji govore o nekim znanstvenim fenomenima i čija se značenja otkrivaju uporedo sa napretkom nauke i tehnologije.