Muslimani i druge tradicije

Vjerski dijalog pred izazovima modernog razumijevanja slobode

 

Napomena: dio rada objavljen je u knjizi: Adnan Silajdžić, Muslimani u traganju za identitetom, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka – El-Kalem, 2006., str. 71.-88.; ovo je neobjavljena verzija sastavljena iz dva predavanja, koja je autor prof. dr Adnan Silajdžić, redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za akaid i uporedne religije, izlagao u Zagrebačkoj džamiji, odnosno na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

 

Kalendari tri ibrahimovske religije

Autor

1. Muslimanski kalendari

- Islamski, hidžretski kalendar

„Pitaju te o mlađacima. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk,'...“ (Kur’ān, sura el-Bekare, ajet 189.)

„Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio,...“ (Kur’ān, sura et-Tevbe, ajet 36.)

Islamski kalendar je lunarni kalendar, tj. računa se po Mjesečevim mijenama. Ovaj način računanja vremena bio je u praksi i prije islama.

“Allah stvorio je Adema na Svoju priliku”

Uvod

Govor izražen u naslovu ovoga rada upućuje na čitanje jednoga od Izvora islamske vjere, u kojemu je izražen fenomen stvaranja čovjeka. To kazivanje govori o hazreti Ademu (Adamu), alejhisselam, prvostvorenome čovjeku, od kojega je, od čije je duše (en-nefs) uzvišeni Allah stvorio sve druge ljude, a potom ih “rasprostrao” po Zemlji. Navedeni izrijek izravno je vezan za ovaj rad, odnosno njime smo se poslužili kao osnovom za naš raz/govor o međureligijskome dijalogu, odražen kroz fenomen čovjekove stvorenosti “na priliku Božiju”.

U povodu filma ''Pasija'' (II dio)

Autor

1.Uloga ‘Īsāa, a.s. iz perspektive Muhyi-d-dīn ibn ‘Arebīja

Muslimanska ezoterija sufizma vjerovjesničkom liku ‘Īsāa, a.s., dodjeljuje ulogu Pečata apsolutnog welāyeta (doslovno ''Božije prijateljstvo''; nosioci welāyeta oslovljavaju se kao ewliyā’, mn. od weliyy, ''Božiji prijatelj'', Bogougodnik, doslovno Božije prijateljstvo, čiji nosioci izravnim božanskim kušanjem i otkrovenjima prenose unutarnje, na prvi pogled skrivene, smislove Objave i vječne mudrosti).

O čemu je zapravo riječ?

U povodu filma ''Pasija'' (I dio)

Autor

1. Uvod

Neposredni povod pisanja ovog teksta je nedavno snimljeni film Mela Gibsona ''Pasija'' u kojem gledamo rekonstrukciju kršćanskog viđenja posljednjih 12 sahati Isusova života. Film je ustalasao emocije širom svijeta. Web stranice pune su raznoraznih informacija o filmu, svakojakih anketa,... Ključni momenat koji film ostavlja na gledaoca jeste njegova slika. Kritīka o brutalnosti scena ne nedostaje, no ipak, u cjelini, kršćanski svijet oduševljen je novom ekranizacijom Isusova križnog puta.

Šta Biblija kaže o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem (I dio)

Napomena
Tekst je priredio Samir Beglerović, a uvodnu riječ sastavio Haris Čengić. Autor: Ahmed Deedat

1. Uvodna Riječ:

Bismillahir-Rahmanir-Rahim,

Neka je salavat i selam na Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam, sve plemenite resule i nebijje, i na Muhammedovu, alejhisselam, plemenitu porodicu i ashabe.

Rukovođeni vječnom porukom sljedećih uzvišenih ajeta časnoga Kur'ana koji se odnose na Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam:

... Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok. (4:79);

... a tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. (21:107),

Osnovno o Bibliji i kratke napomene o "koncilu"

1. Stari zavjet

Stari zavjet podijeljen je na:

 1) Petoknjižje

     Petoknjižje (Pentateuh, Tora) bila je kanonska knjiga ne samo za Židove već i za Samarijance. Kada je završena, smatrana je djelom Mojsija (mada samo u Ponovljenom zakonu Mojsije govori u prvome licu). Najstariji crkveni oci govorili su da je Mojsije autor Tore.

Činjenica da se u Petoknjižju nalazi veliki broj proturječnosti, nesalaganja i ponavljanja, navodi na zaključak da se može govoriti o “predajama”, preciznije o četiri predaje[i].