Zapisi o mjestima, zapisi o ljudima

O Samiru Begleroviću (u povodu druge godišnjice od njegova preseljenja na ahiret)

Napomena
(tekst je pročitan na skupu "Sjećanje na profesora Samira Beglerovića" u organizaciji Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji je održan 9.11.2022. godine)

 

Prvo da se zahvalim dragom Allahu što mi je podario blagodat bliskog druženja sa rahmetli Samirom. Godinama smo bili bliski poput rođene braće i iz toga mi ostale mnogobrojne najljepše uspomene i vrijedne pouke. Njih je toliko da bi mi trebalo mnogo više vremena i mnogo riječi da bi mogao makar ukratko opisati samo dio njih.

Samir Beglerović i Haris Čengić, Medina 2007.

Abdija

Napomena
Nasihati dostali Murad-beg, rahimehullah alejhi (Prijateljski savjeti Muradbega. Bog mu se smilovao!)

 

Hajde, Abdija, ti na vāz[1].

Klanjaj pet vakat namaz.

Terć ne čini[2] Božji farz[3]

A zaboga, Abdija!

 

Aškom[4] srce napuni,

„Allah, Allah“ sve zbori.

Svoga Boga spominji,

„Ah!“ sve čini. Abdija!

 

Nemoj dun'jā milovat,

Krivo zborit i lagat,

Gafil[5] spavat i šedit,

O knjizi "Narandža s Trebevića"

 

Put do “Narandže s Trebevića” bio je dosta dug. Počeo je na izmaku zime i početku proljeća ‘92, kada sam imao nepune 23 godine i bio na polovini studija Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a završio je ovih dana, objavljivanjem istoimene knjige, s podnaslovom “svjedočenja i sjećanja iz Sarajeva u vremenu opsade 1992-1996”.

Nekoliko karakerističnih učenja rahmetli hadži šejha Fejzulaha-efendije Hadžibajrića: povodom dvadeset i pet godina od preseljenja na ahiret

Napomena
pročitano na Šebi Arusu, 17. 12. 2015. godine, u nakšibendijskoj tekiji u Potoku, Sarajevo

 

Velika mi je čast i posebna odgovornost napisati tekst povodom navršavanja dvadeset i pet godina od preseljenja na ahiret rahmetli hadži šejha Fejzulaha-efendije Hadžibajrića. Posebna težina ovoga zadatka odnosi se na činjenicu da se među prisutnima na ovogodišnjoj akademiji „Šebi Arus“ nalazi znatan broj onih koji su lično poznavali, izravno slušali, čak i učili pred rahmetli Hadžibajrićem. Jedan dio pisanoga materijala te brojne podatake, još ranije, ustupio mi je Sead-efendija Halilagić, pa mu se na tome posebno zahvaljujem.

Povodom trideset godina od preseljenja na ahiret hadži hafiza Smaila-efendija Fazlića

Napomena
I dio: opći bio-bibliografski podaci

 

U srijedu 25. novembra 2015. godine navršava se trideset godina od preseljenja na vječni svijet hadži hafiza Smaila-efendija Fazlića. Ranije je povodom dvadesetogodišnjice njegove smrti također napisan jedan članak, s tim da je autor toga članka, rahmetli hadži Ago Ćurovac, bio direktni učenik hafiza Fazlića. Činjenica da se, evo s ovim tekstom, obilježava po drugi put godišnjica njegove smrti zasigurno pokazuje da je hafiz Smail Fazlić jedna od značajnih ličnosti, nosilaca vjerskoga života bosanskih muslimana.

Znanstveni angažman prof. Fehima Bajraktarevića

Napomena
Povodom stotinu dvadeset i pet godina od rođenja (14. 11. 1889. – 14. 11. 2014.)

Susret s ličnošću profesora Fehima Bajraktarevića neizbježan je prilikom zadovoljavanja makar i površne zainteresiranosti za bosansku kulturnu povijest u vremenu osmanlijske uprave (Hadžijahić, str. 132.-134.). Ipak, skoro da je njegova pojava ignorirana u studijama bosanskih autora, a nadalje, što je paradoksalno, izostala je i ozbiljna kritika njegovog znanstvenog opusa. Skoro jedini naučno relevantni izvori o njegovome životu i djelu su radovi srbijanskih orijentalista, naročito njegovih učenika.

Akademik Hamdija Kreševljaković i profesor hadži Mehmed-efendija Handžić: tri značajne godišnjice

Protekli mjeseci obilježeni su, između ostaloga, i sa tri datuma, za nas veoma značajna. Riječ je o pedestpetogodišnjici smrti Hamdije Kreševljakovića (09. august 1959.), sedamdesetpetogodišnjici njegovoga imenovanja za člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (06. juni 1939.), čime je prof. Kreševljaković postao prvo muslimanski akademik iz Bosne, te sedamdesetgodišnjici smrti hadži Mehmeda-efendije Handžića (29. juli 1944.).

Povodom preseljenja na vječni svijet derviša Senada Mičijevića (30. 04. 1960.-21. 03. 2013.)

U četvrtak 21. marta 2013. godine, nakon teške bolesti, u predvečernjim satima, svoju plemenitu dušu ispustio je iskreni Božiji rob, siromah (fekîr), potpuni derviš Senad Mičijević iz Mostara.

Gazi Husrev-beg: SLOVO O DOBROTVORU

 

Mnogobrojni gradovi diljem svijeta, kako na Zapadu tako i na Istoku, posjeduju zadužbine ili vakufe. To su materijalna dobra izgrađena u prošlosti od dobrih ljudi, da bi se njima koristili ljudi današnjice, ali i budućnosti. Jedan od veoma lijepih europskih gradova, koji obiluje mnogobrojnim materijalnim zadužbinama je i grad Prag. 

 

Tridesetogodišnjica smrti prof. Mustafe efendije Mehića

 U nedjelju 27. maja 2012. godine, navršilo se trideset godina od preseljenja na ahiret prof. Mustafe-efendije Mehića, svršenika Više islamske šerijatsko-teološke škole (VIŠT), imama džamije na Nadmlinima, predvodnika učenja zikra (zikir-baša) po metodu (usûl) nakšibendijskog derviškog reda u tekiji na Nadmlinima, te kulturnog, društvenog i prosvjetnog radnika.