Kategorija
1. Konstituirano Vijeće za fetve (Fetve-i medžlis) u Bosni i Hercegovini
FETVA JE, PREMA DEFINICIJI U ISLAMSKOJ PRAVNOJ NAUCI-FIKHU, OBAVIJEST O ŠERIJATSKOJ NORMI (HUKM), DATA NA OSNOVU ŠERIJATSKIH DOKAZA, IZREČENA NAKON POSTAVLJENOG PITANJA.
Fetva je jedna od najvažnijih i najstarijih islamskih pravnih ustanova. Muhammed, a. s., je osobno vršio funkciju muftije, tj. objašnjavao je islamske propise i davao odgovore na postavljena pitanja. Fetve Božijeg Poslanika jasno odražavaju koncept Šerijata kao jedinstvenog načina života. Prema tome, sadržina funkcije futja (donošenje fetvi) sastoji se u davanju objašnjenja i uputa za vođenje života sukladno zahtjevima Božije volje sadržane u Njegovoj Objavi. Nakon Poslanika, a. s., donošenje fetvi je institucionalizirano. Fetve mogu izdavati pojedinci osposobljeni i ovlašteni za taj delikatan posao, a mogu i za to oformljena i osposobljena tijela, komisije, akademije, vijeća i sl.
U savremenom dobu prisutna su oba modela donošenja fetvi. No, čini se da se sve veći broj islamskih društava i zajednica opredjeljuje za formiranje vijeća i akademija koje preuzimaju na sebe teret odgovornosti donošenja fetvi, posebno u važnim i osjetljivim pitanjima. Za ovaj model se konačno opredijelio i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odlučujući se za osnivanje Vijeća za fetve (Fetve-i medžlis) početkom ove godine.
U utorak, 05. aprila 2005. g. u Sarajevu je održana prva radna sjednica Vijeća za fetve, posebnog tijela Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za tumačenje Šerijata kao normativnog aspekta islama. Vijeće za fetve osnovano je odlukom Rijaseta Islamske zajednice, koja se utemeljuje na Članu 55. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Herceovini po kojem je “reisu-l-ulema poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”. Aktuelizirajući i naglašavajući funkciju vrhovnog muftije, koji irna pravo i obavezu da osobno ili posredstvom posebnog tijela preuzme odgovornost za oživljavanje, afirmaciju i razvijanje moralnih i vjersko-pravnih principa Šerijata u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić inicirao je osnivanje posebnog tijela koje će se baviti istraživanjem, proučavanjem i davanjem odgovora, odnosno donošenjem fetvi o pitanjima koja su od značaja za život muslimana na ovim prostorima.
Vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa Cerić član je dvije značajne akademije islamskog prava: Akademije za islamsko pravo pri Rabiti sa sjedištem u Mekki, te Evropskog vijeća za fetve sa sjedištem u Dablinu na čijem je čelu najpoznatiji savremeni islamski pravnik i znanstvenik dr. Jusuf el- Qaradawi. Iskustvo koje je stekao u radu ove dvije renomirane institucije bit će, svakako, od velike koristi u radu bosanskog Vijeća za fetve, njegovom usmjeravanju i profiliranju. Dosada je, čini se, ovaj aspekt, odnosno ova dimenzija rada reisu-l-uleme, pa i naših muftija u cjelini, bila u sjeni jačeg angažmana na drugim poljima rada. Vjerovatno je opće stanje u društvu i Zajednici iziskivalo takav angažman i odnos. Očito, došlo je vrijeme da se pažnja jače fokusira i usmjeri na praktične probleme i pitanja s kojima se muslimani suočavaju u svojoj svakodnevici te da se ponude odgovarajući Šerijatski odgovori na ta pitanju u formi fetve, zaključka, preporuke ili istraživačkog rada.
2. Potreba i značaj osnivanja bosanskog Vijeća za fetve
Potreba za osnivanjem jednog ovakvog tijela koje će se baviti istraživanjem i davanjem odgovora na konkretna pitanja i probleme (ne isključujući ni one teorijske naravi) u različitim oblastima našega vjerskoga života u duhu šerijatskih propisa, postoji odranije.
Muslimani u Bosni i Hercegovini od kraja Drugog svjetskog rata do danas nisu imali instituciju koja se bavi donošenjem fetvi na način na koji će to vršiti, ako Bog da, Vijeće za fetve.
Dosada je bila praksa da su na šerijatskopravnu problematiku i pitanja, davali odgovore uglavnom pojedinci. Ovdje treba posebno posebno istaći angažman na ovom planu Mehmeda ef. Handžića, Kasima ef. Dobrače, Husejna ef. Đoze, Abdurahmana Hukića, Ibrahima ef. Džananovića, Muharema ef. Omerdića i dr. U burnim vremenima, teškim i složenim situacijama oni su svojim uravnoteženm i izbalansiranim odgovorima olakšavali snalaženje pojedincima i Zajednici da pronađu prave odgovore izbjegavajući zamke krajnosti bilo koje vrste. Katkada su odgovori na postavljana pitanja davani komisijski. U ratnom i poratnom periodu kod nas se pojavio veliki broj osoba koje u raznim časopisima, novinama, na radiju i televiziji daju odgovore na svakovrsna pitanja, katkada ih nazivajući fetvama, često neutemeljene, neiznijansirane, neodmjerene, i u konačnici štetne po Zajednicu. Nadamo se da će se i u toj oblasti postepeno uvesti red.
Novo vrijeme donijelo je dinamične pa i dramatične promjene u gotovo svim oblastima javnog i privatnog života. Problemi i pitanja se nagomilavaju, životne okolnosti usložnjavaju, sve je teže dati adekvatne, šerijatski utemeljene, odgovore na svekolike izazove kroz individualni napor, te je bilo krajnje vrijeme da se donese odluka o osnivanju Vijeća za fetve, koje će kroz timski rad i ulaganjem kolektivnog napora nastojati iznaći najbolje odgovore u datim okolnostima. Otuda je odluka o osnivanju Vijeća značajna i dalekosežna, ali ne treba biti euforičan i imati nerealna očekivanja. Potreban je strpljiv i temeljit rad da Vijeće dokaže svoju stručnu relevantnost i meritornost, opravda ukazano povjerenje i da, kao šerijatsko-savjetodavno tijelo, bude od istinske pomoći Rijasetu Islamske zajednice da uspješnije izvrši svoju ustavnu obavezu definiranu u Članu 49. Ustava Islamske zajednice, te da bude šerijatskopravni savjetodavni servis za sve muslimane u našoj zemlji kao i ostale građane koji mu se obrate za savjet i informaciju o nekom šerijatskopravnom pitanju.
3. Osnovne odrednice o metodima i sredstvima rada te strukturi Vijeća za fetve (Fetve-i medžlis) u Bosni i Hercegovini
Pravila o radu Vijeća usvojena su na sjednici Rijaseta održanoj 07. safera 1426. H. g., odnosno 17. marta 2005. g. Pored općih odredbi koje se odnose na definiciju i karakter Vijeća, Pravila pobliže određuju ciljeve, metode i sredstva, članstvo i način rada Vijeća. Glavni ciljevi Vijeća, kako ih definiraju Pravila, jesu: oživljavanje i razvijanje nauke Šerijata, davanje odgovora na postavljena pitanja u obliku fetvi, poticanje studenata na istraživanje šerijatskih odgovora na pitanja i izazove s kojima se suočavaju muslimani na ovim prostorima te usmjeravanje i upućivanje muslimana, posebno omladine, na izvorno učenje islama i najbolji način njegove primjene u viševjerskoj, višenacionalnoj i višekulturnoj sredini kao što je naša, odnosno evropska.
Vijeće će donositi fetve na temelju Kur’ana, Sunneta, idžma‘a i kijasa, a koristit će se i pomoćnim šerijatskim izvorima, kao što su istihsan, istishab, masleha ‘amme, ‘urf.
U kontinuitetu općih načela Šerijata, Vijeće će, navodi se u Pravilima, tražiti posebna rješenja kojima treba omogućiti promjene na bolje. U donošenju fetvi Vijeće će imati inkluzivni pristup mezhebima, tj. uzimat će u obzir rješenja različitih islamskih pravnih škola, ali će u pitanjima ibadeta i običajima koji su nastali pod uticajem hanefijske škole u BiH preferirati rješenja hanefijskog mezheba. U svom radu Vijeće će uzimati u obzir rješenja i fetve koje su donijele druge ustanove za fetve u svijetu.
Vrhovni muftija (reisu-l-ulema) je član i predsjednik Vijeća po javnom preuzimanju Menšure na temelju koje on stječe ovlasti poglavara i vrhovnog muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u svijetu, dok je zamjenik reisu-l-uleme potpredsjednik Vijeća po funkciji. Članovi Vijeća po funkciji su sve muftije u Bosni i Hercegovini, te šef Katedre za fikh na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Vijeće ima fetv-i emina koji vodi organizacione i druge poslove Vijeća.
U svom sastavu Vijeće može imati najviše petnaest članova. Postoji nakana da se u Vijeće uključi određeni broj žena koje ispunjavaju uvjete članstva u Vijeću.
4. Prva radna sjednica Vijeća
Iako su pripreme za osnivanje Vijeća započele znatno ranije, u kom smislu su održane i neke pripremne sjednice, prva službena radna sjednica Vijeća održana je nakon usvajanja Pravila o radu Vijeća za fetve u Saborskoj sali u Sarajevu 05. aprila 2005. god.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uvodnim izlaganjem u kojem je naglasio značaj osnivanja Vijeća, ukazao na veliku odgovornost koju na sebe preuzimaju članovi Vijeća te dao okvirne smjernice za njegov rad.
Za ovu sjednicu kandidirana su dva pitanja o kojima su pripremljeni i podneseni radovi tokom dvije sesije. Prva tema se odnosila na pitanje kurbana sa posebnim osvrtom na organizirano izvršenje ovog obreda u našoj zemlji te probleme koji onemogućuju još uspješniju i svrsishodniju organizaciju. Rad na ovu temu je pripremio Hasan ef. Makić, muftija Bihaćki. Nakon prezentiranja rada, razvila se diskusija u kojoj su učestvovali gotovo svi članovi Vijeća, te je nakon iscrpnih diskusija zaključeno da se ponuđeni rad prihvata kao osnova za dalja istraživanja na ovu temu. Tema bi se trebala dodatno osvijetliti i obraditi kroz još dva rada koja će biti prezentirana na narednoj sjednici Vijeća.
Druga tema se odnosila na porodičnu i bračnu problematiku, posebno na pitanje tretmana višeženstva u islamu budući da se ono medijski eksploatiralo kod nas u posljednje vrijeme.
Na ovu temu radove su podnijeli muftije Nusret ef. Abdibegović, Husejn ef. Kavazović i Seid ef. Smajkić. Radovi su u diskusijama u kojima su učestvovali članovi Vijeća ocijenjeni kao dobro pripremljeni, utemeljeni i obuhvatni. lako su obradivali istu temu, svaki rad je imao za nijansu drugačiji pristup te su djelovali nadopunjujuće i komplementarno. Zaključeno je da se radovi objave u Glasniku lZ-e te da se o ovoj temi raspravlja i na narednoj sjednici Vijeća, a raspravu bi trebalo proširiti i na uporedno razmatranje i analizu novog Porodičnog zazu odredbi novog Porodičnog zakona F BiH, o čemu će se pripremiti referati.
Predviđeno je da se naredna sjednica Vijeća održi krajem juna, na kojoj će, osim navedenih tema, najvjerovatnije otpočeti rasprava o problematici zekata kod nas, dok će treća sjednica Vijeća, koja se planira za septembar ove godine biti u potpunosti posvećena pitanjima zekata. Moguće je da ta sjednica bude i neka vrsta proširenog naučnog skupa o zekatu.
O daljim aktivnostima i planovima Vijeća javnost će biti blagovremeno obaviještena.