Nasljeđivanje (imetka) po Božanskom Naumu – zanemarena obaveza (III dio)

1. Vrste nasljeđivanja (enwā‘ul-irs)

1)   Nasljeđivanje po farzu. To je ono nasljeđivanje koje je tačno precizirao Kur’an ili Sunnet, npr. ½ za muža. Kategorije osoba koje ovako nasljeđuju zovu se ashābul-furūd. Poslanik, s.a.v.s., kaže: Elhiqūl-ferā’id bi-ehlihā femā beqiye fe-li-ewlā (ey aqreb) redžul zeker – “Propisane dijelove (ostavštine) podajte onima kojima i pripadaju, a ono što iza toga ostane pripada najbližem muškom srodnku.”[1]

2)    Nasljeđivanje po ta‘sību. Riječ je o kategoriji osoba koje se zovu ’asabe. To su svi oni koji uzimaju ono što preostane od ostavštine nakon što se podmire ashābul-furūd. Moguće je da takva osoba naslijedi i čitav imetak ukoliko ne bude nikog od ashābul-furūda.

3)    Nasljeđivanje po oba načina. To se odnosi na one osobe koje nasljeđuju i po osnovnom propisu, farzu, ali i po strani ‘asabe.

[1] Hadis bilježe el-Buhārī i Muslim.

2. Putevi nasljeđivanja (tarā’iqul-irs) – opći red nasljeđivanja

1)    Oni koji imaju pravo na alikvotne dijelove (ashābul-furūd). Imetak se prvo njima raspodjeljuje.

2)    Krvna ‘asaba (el-‘asabe en-nesebiyye). To je srodnik koji uzima ostatak imovine nakon što se podmire alikvotni dijelovi, ili čak čitavo nasljedstvo ukoliko bude sam.

3)    El-merdūd lehum. Tu su oni od ashābul-furūda (osim supružnika) kojima se raspodjeljuje ostatak imovine ukoliko ne bude nikog od ‘asabe.

4)    Zewul-erhām. To su srodnici koji nisu niti ashābul-furūd niti ‘asabe, poput majčinog brata ili sestre. Jednom riječju, to su oni između kojih i ostavitelja se nađe ženska osoba.

5)    Uzročna ‘asaba (el-‘asabe es-sebebiyye). Riječ je o čovjeku koji nasljeđuje svog oslobođenog roba a koji uopće nema nikakvih nasljednika.

6)    Osoba nedokazana porijekla koja tvrdi srodstvo (el-muqirr lehū bi-neseb ‘alā gayrihī). To priznanje važi samo za nju.

7)    Osoba kojoj je oporučeno nasljedovanje čitavog imetka, ili imetka koji prelazi trećinu cjelokupne imovine,[1] i to samo ako rahmetlija iza sebe ne ostavi nikog od nasljednika.

8)    Državna blagajna (beytul-māl).

Napomena:

Kod ši'ija ‘asabe i zewul-erhām ne isključuju jedan drugog. Kod njih to ide ovako:

1)    Roditelji, djeca i dalja silazna linija.

2)    Braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i dalja uzlazna linija.

3)    Amidže, strine, tetkovi i tetke i njihovi potomci.

4)    El-‘asabe es-sebebiyye.

5)    itd.

[1] To zato što prema Šerijatu nije dozvoljeno vasijetom (testamentom) ostaviti više od jedne trećine određenoj osobi ukoliko testator (onaj koji ostavlja testament) ima nasljednike.

3. Muški posjednici alikvotnih dijelova (ashābul-furūd miner-ridžāl)

1) OTAC (eb)

Ako iza umrlog ostane otac, on može naslijediti na jedan od tri načina:

• 1/6  ako umrli ima sina, ili sina sina, ...
• ‘Asabe (ono što ostane) ako umrli nema sina, ili sina sina, ...
• 1/6 + ‘asabe  ako ima kćerku, ili unuku od sina, ...

2) PRAVI DJED (džedd sahīh) - (između kojeg i ostavioca nema majke)

• Nasljeđuje kao i otac ako nema oca (prema Ebū Hanīfi)

Napomena:

Ako umrli ostavi oba roditelja i jednog od supružnika, tad majka nasljeđuje 1/3 od onog što ostane nakon supružnika, a ako umjesto oca bude djed onda majka nasljeđuje 1/3 čitavog imetka.

Također, važno je znati da ako iza umrle osobe ostane djed i prava braća, ili braća po ocu, tad postoje dva mišljenja. Prema jednom od njih djed isključuje braću iz nasljedstva, a prema drugom nasljeđuje zajedno sa njima. O tom pitanju bit će, ako Bog da, posebno govora kasnije.

3) BRAT I SESTRA OD STRANE MAJKE (eh li-umm, uht li-umm)

• Ne nasljeđuje uz silaznu i uzlaznu mušku liniju (sin, sin sina, ..., kćerka, otac, djed).
• 1/6
• 1/3 ako ih je dvoje ili više, pazeći na pravilo liz-zekeri mislu hazzil-unseyeyn (muškarcu koliko dvjema ženskima).

4) MUŽ (zewdž)

• 1/2  ako žena nema djece.
• 1/4  ako žena ima djece.

4. Ženski posjednici alikvotnih dijelova (ashābul-furūd minen-nisā’)

1) ŽENA (zewdže)

• 1/4  ako muž nema djece.
• 1/8  ako muž ima djece.

2) MAJKA (umm)

·        1/3  ako umrli nema djece, ili dvoje ili više braće i sestara.

·        1/6  u protivnom.

·        1/3 ostatka ako umrli nema djece ili dvoje ili više braće i sestara, ali se uz nju u nasljedstvu nađu otac i jedan od supružnika.

3) PRAVA NANA (džedde sahīha)[1]

• 1/6. Dokaz za ovo jeste hadis: At‘imul-džeddāt es-sudus – “Nanama podajte jednu šestinu!”[2]

Ako je više od jedne nane, u tom slučaje sve zajedno dijele 1/6.

• Majka je zaklanja, bilo da je riječ o nani s očeve ili majčine strane (tako da ništa ne nasljeđuje ako je majka živa).
• Otac je zaklanja ako je riječ o nani od oca.

4) KĆERKA (bint)

• ‘Asabe sa bratom.
• 2/3  ako ih je više od dvije i nije uz njih mu‘assib (onaj koji nasljeđuje ostatak).
• 1/2  ako nije uz nju mu‘assib, a to je brat.

5) KĆERKA OD SINA (bint ibn)

• 1/2  ako nema sina ili kćerke, ili sina od sina.
• 2/3  ako ih je dvije ili više i nema gore pomenutih.
• 1/6  ako se uz nju nađe kćerka.
• ‘Asabe sa sinom sina (ostavitelja).
• Pokriva je sin ostavitelja.
• Pokrivaju je dvije ili više kćeri ostavitelja (i po ocu i po majci).

6) SESTRA (uht, šeqīqa)

• 1/2  ako nije uz nju ‘asabe kao što je njezin brat, ili kćerka umrlog, ili, pak, neko ko je pokriva (otac ili muški potomak).
• 2/3  ako su dvije ili više, a nema uz njih ‘asabe ili pokrivanja.

Napomena:

Prema Ebū Hanīfi i djed može kao i otac pokriti braću ili sestre.

• ‘Asabe sa kćerkom, ili kćerkom od sina, shodno Poslanikovim, s.a.v.s., riječima: Idž‘alul-ehawāt me‘al-benāt ‘asabe – “Učinite sestre s kćerima ‘asabe!”
• ‘Asabe sa svojim bratom.
• Pokriva je sin, sin sina, ..., te otac. Prema Ebū Hanīfi čak i djed.

7) SESTRA PO OCU (uht li-eb)

·        1/2  ako nema ‘asabe ili ko je pokriva.

·        2/3  ako su dvije ili više, a nema ‘asabe ili ko je pokriva.

·        1/6  ako postoji prava sestra, a nema ‘asabe.

·        ‘Asabe sa svojim bratom (polukrvnim prema ostavitelju).

·         ‘Asabe sa kćerkom ili kćerkom sina. Tom prilikom uzima ono što ostane.

·        Pokriva je pravi brat ili dvije prave sestre, osim ako ne bude uz nju brat po ocu kao ‘asabe, kao i prava sestra ako je ‘asabe sa nekim drugim.

Nastavit će se, ako Bog da!

[1] Pod pravom nanom misli se na majčinu majku, njezinu majku itd., kao i na očevu majku. Ako se između dvije majke nađe otac otac (tj. muško) onda se takva nana naziva „kriva“ nana (džedde fāside).

[2] Također, bilježi se kako je jedna stara nana došla Ebū Bekru, r.a., tražeći svoj nasljedni dio, na što je Ebū Bekr, r.a., kazao: „U Allahovoj Knjizi ne nalazim ništa što bi ti se moglo dati, a niti sam šta čuo od Allahova Poslanika, s.a.v.s., po tvom pitanju. Vrati se dok se ne konsultujem sa ashabima i sam promislim kako postupiti!“  Potom je Ebū Bekr, r.a., klanjao podne namaz i upitao ljude da li je ko čuo Allahova Poslanika, s.a.v.s., da govori o nasljedstvu nane. Utom je ustao Mugīre ibn Šu‘be, r.a., i rekao kako svjedoči da je čuo Poslanika, s.a.v.s., kako nani propisuje jednu šestinu ostavštine.