22 Mar 2012

Pouke o moralu i Bogobojaznosti (III dio): svojstva koja treba imati i razvijati

Objavio: Haris Čengić
Napomena: 
Derviš Spahić, ''El-ahlaku vet-takva (Pouke o moralu i Bogobojaznosti)'', knjiga je izdata od strane Starješinstva islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu, 1986
Autor(i): 
Kategorija(e) tekstova: 

 

9. Strah od Allaha dž. š.
 
Ovo divno svojstvo koje čini sastavni dio islamskog vjerovanja, bezuvjetno se mora naći u srcu i imanu sva­kog pravog muslimana i muslimanke, jer ga čuva od svih negativnih postupaka i u svakom     trenutku ga upozorava da Allah dž. š. sve vidi. Bez straha pred Allahom dž. š. nema ni pravog vjerovanja ni pravog vjernika. Ovo svoj­stvo zauzima vrlo važno mjesto u ukupnosti našeg vjero­vanja. Strah od Allaha dž. š., ili bolje rečeno strahopošto­vanje, treba dobro razlikovati od straha svake druge vr­ste, prirode i uzroka. Oni se i po islamskom učenju oštro razlikuju.
A sada da vidimo kako je Kur'ani-kerim okvalifiko­vao strah od Allaha dž. š.:
 
A za one koji se budu bojali mjesta (na koje će doći pred) svoga Gospodara (i zbog toga se budu čuvali grijeha) postoje dva dženneta (Rahman, 46).
 
A onome koji bude strahovao od stajanja (pred) svojim Gospodarom i sebe sprečavao od pohlepe, tome je zaista džennet sklonište (Nazi'at, 40, 41).
 
Da li je onaj što zna da je čista istina ono što je tebi objavljeno od tvoga Gospodara (isti) kao onaj što je slijep? Samo pametni razmišljaju (primaju pouku) i oni koji izvršavaju obaveze prema Allahu dž. š. i ne krše ugovore, i oni koji čuvaju (poštuju, cijene) ono što je Allah naredio da se čuva i koji se boje svoga Gospodara i strepe pred teškim obračunom (Ra'd, 19, 21).
 
Allahu pada na sedždu sve što je živo, na nebe­sima i na zemlji, i meleki (sedždu čine) i oni koji se ne ohole. Boje se svoga Gospodara (koji je sa Svojom moći) nad njima i rade ono što im se naređuje (Nahl, 49, 50).
 
To vas samo satana plaši svojim prijateljima (da ne idete u rat). Vi se ne bojte njih! Bojte se Mene ako ste vjernici (Alu' Imran, 175).
 
Njihova nagrada od njihova Gospodara su džen­neti Adna između kojih teku rijeke, u kojima će boraviti vječno, beskonačno. Allah je zadovoljan njima i oni su zadovoljni Njime. Ta nagrada je za onoga ko se boji svo­ga Gospodara (Bejjine, 8).
 
Božje hramove popravlja i podiže samo onaj ko vjeruje u Allaha, Sudnji dan, klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim Allaha (Tevbe, 18).
 
Postoji i dobar broj hadisi-šerifa koji govore o strahu od Allaha dž. š. Evo samo nekoliko:
 
''Kada vjernikovo srce zastrepi od straha prema Allahu dž. š. spadaju s njega grijesi kao lišće s drveća'' (Ihjau-l-ulum, sv. 4 str. 165).
 
Na istom mjestu nalazi se i ovaj hadisi-šerif:
 
''Ko strahuje od Allaha dž.š. od njega strahuje svaka stvar, a ko strahuje od nekoga drugoga, Allah će ga učiniti da se on od svega plaši.''
 
Ovo izlaganje završi ćemo hadisi-šerifom koji glasi:
 
''U džehennem neće ući onaj ko je od straha, pred Allahom dž. š. zaplakao.''
 
10. Darežljivost (seba')
 
Sve postojeće religije preporučuju darežljivost, a osu­đuju tvrdičluk i škrtost. Islam to posebno podvlači. On ide tako daleko da je određena davanja učinio obaveznim za svakog svog pripadnika; neka davanja su, opet, oba­vezna samo za bogate muslimane. Kako je, međutim, sva­ko od ovih davanja u svojoj biti ipak i darežljivost, onda nije teško uočiti kako islamsko učenje gleda na ovo div­no, humano svojstvo, kako ga preporučuje, kako ga nje­guje i vrednuje.
I ovom prilikom ćemo se poslužiti hadisi-šerifima, jer je u njima sadržana i ocjena i vrijednost i posljedice ovog svojstva. Evo nekoliko takvih hadisi-šerifa:
 
''Darežljiv čovjek je blizak Allahu dž. š. i blizak na­rodu i blizak džennetu, a daleko od džehennema. A škrtac je daleko od Allaha dž. š. daleko od naroda i daleko od dženneta, a blizak džehennemu.''
 
''Sadaka poništava male grijehe kao što vatru po­nlštava voda.''
 
''Sadaka štiti i čuva čovjeka od sedamdeset ne­sreća.''
 
     ''Nije pravi vjernik ko pođe spavati sit, a zna da mu je komšija zanoćio gladan.''
 
Ovo izlaganje ćemo završiti ovim prelijepim hadisi­-šerifom:
 
''Darežljivost je džennetsko stablo čije grane dosti­žu na ovaj svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u džennet. Škrtost je, pak, džehennemsko stablo čije grane dopiru na ovaj svijet, pa ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u džehennem'' (Binbir hadis, br. 488).
 
11. Pravednost ('adl)
 
Ovu cijenjenu ljudsku osobinu koju priželjkuje svaki čovjek, za koju se svaki od nas bori i koju svako uporno i revnosno svojata Kur'ani-kerim spominje na mnogo mjesta. Ovdje ćemo navesti samo nekoliko citata iz kojih se vidi da pravednost Allah dž. š. naređuje. Ne može se ni zamisliti ispravnim vjernikom čovjek u čijoj duši ne postoji poštovanje pravednosti i svijest o njenoj visokoj vrijednosti i mjestu kod Uzvišenog Allaha dž. š. Njego­vog poslanika i, konačno, kod svih poštenih ljudi.
Evo tih kur' anskih ajeta:
 
A kada govorite, budite pravedni pa makar to bilo i protiv rođaka (En'am, 152).
 
A kada budete sudili među ljudima (naređuje vam se da) sudite pravedno (Nisa, 58).
 
Naređeno mije da budem pravedan među vama. Allah je naš i vaš Gospodar (Sura, 15).
 
Razmislimo dobro o značenju ajeti-kerima kojim ha­tib svakog petka u našim džamijama, na džumi-namazu završava hutbu! Zamislimo se malo pa ćemo vidjeti da to ima svoje duboko opravdanje. Razmislimo o ovom ajetu koji glasi:
 
Allah zaista naređuje: pravednost, dobročinstvo, potpomaganje rodbine, a zabranjuje: bestidnost, odvratna djela i nasilje. Savjetuje vas da biste primili savjet (NahI, 90).
 
12. Dobročinstvo prema živim bićima
 
Islam, kao Allahova vjera, plemenita i čovječna do krajnje moguće mjere, određuje vrlo jasno i nedvosmi­sleno kakav čovjek treba da bude prema drugim živim bićima.
Po islamskom učenju zabranjeno je ubijati životinju koja ne nanosi štetu, a ako se to ipak učini - počinilac će za to odgovarati na Sudnjem danu. Islam strogo zabranjuje bacanje bilo čega živog u vatru, odnosno muče­nje vatrom. On kategorički zabranjuje i zavađanje živo­tinja, izazivanje borbe među životinjama (na primjer bor­bu među pijetlovima, ovnovima, volovima). On strogo za­branjuje i gađanje u živu metu, paćenje životinja glađu ili žeđu i sl.
Muhammed a.s. je u više navrata izrekao svoj sud o ovome. Ovdje ćemo navesti samo ove hadisi-šerife:
 
''Budite milostivi prema svemu što je na zemlji, pa će milost prema vama imati sve što je na nebesima.''
 
''Jedna žena će u džehennem samo zato što svojoj mački nije ostavila nikakve hrane, pa je od gladi počela da jede travu.''
Ocjena: