26 Dec 2011

Tri bitna događaja na završetku 2011. godine

Objavio: Haris Čengić
Kategorija(e) tekstova: 

 

U mjesecu decembru, na završetku 2011. godine, desila su se tri događaja kao svojevrstan simbol okončanja jedne vremenske epohe grada Sarajeva, Bosne, te u određenom smislu i čovječanstva. One su zasigurno znak početka novoga vremenskoga ciklusa u kojem se pred vjernike postavlja izazov reinterpretiranja vjerskih istina odnosno iskazivanja vjerskih principa u formi odgovarajućoj našem vremenu, i to jezikom, komunikacijom, bliskoj savremenim ljudima.
Spomenuta tri događaja su i tradicijska veza kako, izravno, s prethodnim periodom, tako, indirektno, i sa vremenom spuštanja posljednje Božije objave – Kur'ana.
 
Subota, 17. decembar
U subotu 17. decembra u nakšibendijskoj tekiji „Potok“ održana je akademija „Šebi Arus“ u Sarajevu. Nakon više od trideset godina središnji događaj Akademije, predavanje iz djela „Mesnevija“ autora Mevlane Dželaluddina Rumija, održan je bez mesnevihana profesora hadži hafiza Halida-efendije Hadžimulića koji je preselio na vječni svijet ahiret 08. januara 2011. godine, u devedeset i šestoj godini života. Ranije napisano predavanje pročitao je jedan od Hadži Hafizovih prijatelja, a ni godinu dana prije toga, uslijed zdravstvenoga stanja, Hadži Hafiz nije prisustvovao akademiji „Šebi Arus“.
Za razliku od akademija održavanih u njegovome prisustvu, ovogodišnji „Šebi Arus“, i po posjećenosti ali i po duhovnom osjećaju, bio je bitno drugačiji. Kao da su prisutni svjedočili ponovnome „zatvaranju korica 'Mesnevije'“, pažnju usmjeravajući na novi ciklus predavanja. Za mesnevihana profesor Hadžimulić imenovao je svog dugogodišnjeg učenika hadži hafiza Mehmeda-efendiju Karahodžića, autora velikog broja knjiga.
Tradicija predavanja (dersova) iz „Mesnevije“ u Sarajevu, samim time i u Bosni, traje skoro pet i pol stoljeća, budući da se njen početak veže za osnivanje Isa-begove tekije mevlevijskog derviškog reda na Bendbaši u Sarajevu, koju je grad Sarajevo porušio 1958. godine. Mesnevihani kao nosioci duhovnosti fizička su spona kasnijih sa prethodnim generacijama.
 
Ponedjeljak, 26. decembar
U ponedjeljak 26. decembra na Fakultetu islamskih nauka održan je simpozij povodom devet stotina godina od preseljenja na vječni svijet poznatog učenjaka Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija, pod nazivom „Ebu Hamid El-Gazali – devet stoljeća poslije (1111.-2011.)“. Popularne, stručne i znanstvene referate tom prilikom podnijelo je petnaest učesnika.
Jedan od najstarijih rukopisa na svijetu Gazalijevog slavnog djela „Oživljavanje islamskih znanosti“ (Ihya' 'ulumid-din) nalazi se u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a prepisan je svega dvadeset godina nakon Ebu Hamidove smrti. To je ujedno i najstariji rukopis Gazijine biblioteke, pa je sasvim logično da se Gazalijev „Ihja“ prevodio i tumačio na privatnim naučnim sijelima u Bosni još od XV st.
U novije doba, barem koliko se zna, pedesetih godina prošloga stoljeća prof. dr Šaćir-efendija Sikirić držao je posljednja predavanja iz Ebu Hamidovog „Ihjaa“ u formi privatnih naučnih sijela. Skoro šezdeset godina kasnije, 2007. godine, dr Kenan Čemo je u užem krugu zaintersiranih otpočeo s prevođenjem i komentiranjem ovog djela.
 
Ponedjeljak, 26. decembar
Istoga dana kada je otpočeo Simpozij na Fakultetu, 26. decembra nakon ikindije-namaza u haremu Tabak hadži Sulejmanove džamije klanjana je dženaza rahmetli Osmanu-efendiji Bajraktareviću, koji je na vječni svijet preselio na blagoslovljeni petak 23. decembra, u osamdeset i četvrtoj godini života.
Osman-efendija je sin rahmetli hodže Numana Bajaraktarevića – Nunije, bliskoga prijatelja i učitelja rahmetli hadži Mujage Merhemića. Upravo je hodža Nunija bio ovozemaljski uzrok da hadži Mujaga Merhemić, nakon rahmetli reisul uleme Mevlana Džemaludina-efendije Čauševića, otpočne s predavanjima iz „Mesnevije“ kao mesnevihan. Rahmetli dr Sikirić bio je učenik Mevlane Čauševića, a rahmetli hadži hafiz Hadžimulić bio je učenik hadži Mujage Merhemića.
 
* * *
 
Navedena tri događaja značajna su već sama po sebi, no, smatrali smo važnim dodatno istaći njihovu vezu. Hadži hafiz Hadžimulić bio je jedno vrijeme profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, i jedno od svojih posljednjih predavanja iz „Mesnevije“ održao je upravo na toj instituciji, i to povodom osam stotina godina od rođenja Dželaluddina Rumija, 30. marta 2007. godine.
S druge strane, nakon tumačenja Gazalijevog „Ihjaa“ na privatnim naučnim sijelima, bogati sadržaj Ebu Hamidovog znanstvenog filozofsko-teološkog opusa studira se na Fakultetu islamskih nauka i to kroz nekoliko znanstvenih disciplina, a u grupi koja je uradila jedan od prijevoda „Ihjaa“ na bosanski jezik nalaze se i članovi nastavnog kadra Fakulteta.
Organizator znanstvenog simpozija o imamu Gazaliju pored Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu bio je i Kulturno-obrazovni zavod „Averroes“ iz Ljubljane. Ovo nam možda najbolje potvrđuje rečenu nužnost izražavanja vječnih istina u novim formama koje u našemu vremenu podrazumijevaju i djelimičnu internacionalizaciju autohtonih tradicijskih izraza, kao mogući odgovor na izazove za sada nezaustavljivog procesa kulturne globalizacije.
Ocjena: