Kategorija
Autor
1. Vrste nasljeđivanja (enwā‘ul-irs)
1) Nasljeđivanje po farzu. To je ono nasljeđivanje koje je tačno precizirao Kur’an ili Sunnet, npr. ½ za muža. Kategorije osoba koje ovako nasljeđuju zovu se ashābul-furūd. Poslanik, s.a.v.s., kaže: Elhiqūl-ferā’id bi-ehlihā femā beqiye fe-li-ewlā (ey aqreb) redžul zeker – “Propisane dijelove (ostavštine) podajte onima kojima i pripadaju, a ono što iza toga ostane pripada najbližem muškom srodnku.”[1]
2) Nasljeđivanje po ta‘sību. Riječ je o kategoriji osoba koje se zovu ’asabe. To su svi oni koji uzimaju ono što preostane od ostavštine nakon što se podmire ashābul-furūd. Moguće je da takva osoba naslijedi i čitav imetak ukoliko ne bude nikog od ashābul-furūda.
3) Nasljeđivanje po oba načina. To se odnosi na one osobe koje nasljeđuju i po osnovnom propisu, farzu, ali i po strani ‘asabe.
[1] Hadis bilježe el-Buhārī i Muslim.
2. Putevi nasljeđivanja (tarā’iqul-irs) – opći red nasljeđivanja
1) Oni koji imaju pravo na alikvotne dijelove (ashābul-furūd). Imetak se prvo njima raspodjeljuje.
2) Krvna ‘asaba (el-‘asabe en-nesebiyye). To je srodnik koji uzima ostatak imovine nakon što se podmire alikvotni dijelovi, ili čak čitavo nasljedstvo ukoliko bude sam.
3) El-merdūd lehum. Tu su oni od ashābul-furūda (osim supružnika) kojima se raspodjeljuje ostatak imovine ukoliko ne bude nikog od ‘asabe.
4) Zewul-erhām. To su srodnici koji nisu niti ashābul-furūd niti ‘asabe, poput majčinog brata ili sestre. Jednom riječju, to su oni između kojih i ostavitelja se nađe ženska osoba.
5) Uzročna ‘asaba (el-‘asabe es-sebebiyye). Riječ je o čovjeku koji nasljeđuje svog oslobođenog roba a koji uopće nema nikakvih nasljednika.
6) Osoba nedokazana porijekla koja tvrdi srodstvo (el-muqirr lehū bi-neseb ‘alā gayrihī). To priznanje važi samo za nju.
7) Osoba kojoj je oporučeno nasljedovanje čitavog imetka, ili imetka koji prelazi trećinu cjelokupne imovine,[1] i to samo ako rahmetlija iza sebe ne ostavi nikog od nasljednika.
8) Državna blagajna (beytul-māl).
Napomena:
Kod ši'ija ‘asabe i zewul-erhām ne isključuju jedan drugog. Kod njih to ide ovako:
1) Roditelji, djeca i dalja silazna linija.
2) Braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i dalja uzlazna linija.
3) Amidže, strine, tetkovi i tetke i njihovi potomci.
4) El-‘asabe es-sebebiyye.
5) itd.
[1] To zato što prema Šerijatu nije dozvoljeno vasijetom (testamentom) ostaviti više od jedne trećine određenoj osobi ukoliko testator (onaj koji ostavlja testament) ima nasljednike.
3. Muški posjednici alikvotnih dijelova (ashābul-furūd miner-ridžāl)
1) OTAC (eb)
Ako iza umrlog ostane otac, on može naslijediti na jedan od tri načina:
- 1/6 ako umrli ima sina, ili sina sina, ...
- ‘Asabe (ono što ostane) ako umrli nema sina, ili sina sina, ...
- 1/6 + ‘asabe ako ima kćerku, ili unuku od sina, ...
2) PRAVI DJED (džedd sahīh) - (između kojeg i ostavioca nema majke)
- Nasljeđuje kao i otac ako nema oca (prema Ebū Hanīfi)
Napomena:
Ako umrli ostavi oba roditelja i jednog od supružnika, tad majka nasljeđuje 1/3 od onog što ostane nakon supružnika, a ako umjesto oca bude djed onda majka nasljeđuje 1/3 čitavog imetka.
Također, važno je znati da ako iza umrle osobe ostane djed i prava braća, ili braća po ocu, tad postoje dva mišljenja. Prema jednom od njih djed isključuje braću iz nasljedstva, a prema drugom nasljeđuje zajedno sa njima. O tom pitanju bit će, ako Bog da, posebno govora kasnije.
3) BRAT I SESTRA OD STRANE MAJKE (eh li-umm, uht li-umm)
- Ne nasljeđuje uz silaznu i uzlaznu mušku liniju (sin, sin sina, ..., kćerka, otac, djed).
- 1/6
- 1/3 ako ih je dvoje ili više, pazeći na pravilo liz-zekeri mislu hazzil-unseyeyn (muškarcu koliko dvjema ženskima).
4) MUŽ (zewdž)
- 1/2 ako žena nema djece.
- 1/4 ako žena ima djece.
4. Ženski posjednici alikvotnih dijelova (ashābul-furūd minen-nisā’)
1) ŽENA (zewdže)
- 1/4 ako muž nema djece.
- 1/8 ako muž ima djece.
2) MAJKA (umm)
· 1/3 ako umrli nema djece, ili dvoje ili više braće i sestara.
· 1/6 u protivnom.
· 1/3 ostatka ako umrli nema djece ili dvoje ili više braće i sestara, ali se uz nju u nasljedstvu nađu otac i jedan od supružnika.
3) PRAVA NANA (džedde sahīha)[1]
- 1/6. Dokaz za ovo jeste hadis: At‘imul-džeddāt es-sudus – “Nanama podajte jednu šestinu!”[2]
Ako je više od jedne nane, u tom slučaje sve zajedno dijele 1/6.
- Majka je zaklanja, bilo da je riječ o nani s očeve ili majčine strane (tako da ništa ne nasljeđuje ako je majka živa).
- Otac je zaklanja ako je riječ o nani od oca.
4) KĆERKA (bint)
- ‘Asabe sa bratom.
- 2/3 ako ih je više od dvije i nije uz njih mu‘assib (onaj koji nasljeđuje ostatak).
- 1/2 ako nije uz nju mu‘assib, a to je brat.
5) KĆERKA OD SINA (bint ibn)
- 1/2 ako nema sina ili kćerke, ili sina od sina.
- 2/3 ako ih je dvije ili više i nema gore pomenutih.
- 1/6 ako se uz nju nađe kćerka.
- ‘Asabe sa sinom sina (ostavitelja).
- Pokriva je sin ostavitelja.
- Pokrivaju je dvije ili više kćeri ostavitelja (i po ocu i po majci).
6) SESTRA (uht, šeqīqa)
- 1/2 ako nije uz nju ‘asabe kao što je njezin brat, ili kćerka umrlog, ili, pak, neko ko je pokriva (otac ili muški potomak).
- 2/3 ako su dvije ili više, a nema uz njih ‘asabe ili pokrivanja.
Napomena:
Prema Ebū Hanīfi i djed može kao i otac pokriti braću ili sestre.
- ‘Asabe sa kćerkom, ili kćerkom od sina, shodno Poslanikovim, s.a.v.s., riječima: Idž‘alul-ehawāt me‘al-benāt ‘asabe – “Učinite sestre s kćerima ‘asabe!”
- ‘Asabe sa svojim bratom.
- Pokriva je sin, sin sina, ..., te otac. Prema Ebū Hanīfi čak i djed.
7) SESTRA PO OCU (uht li-eb)
· 1/2 ako nema ‘asabe ili ko je pokriva.
· 2/3 ako su dvije ili više, a nema ‘asabe ili ko je pokriva.
· 1/6 ako postoji prava sestra, a nema ‘asabe.
· ‘Asabe sa svojim bratom (polukrvnim prema ostavitelju).
· ‘Asabe sa kćerkom ili kćerkom sina. Tom prilikom uzima ono što ostane.
· Pokriva je pravi brat ili dvije prave sestre, osim ako ne bude uz nju brat po ocu kao ‘asabe, kao i prava sestra ako je ‘asabe sa nekim drugim.
Nastavit će se, ako Bog da!
[1] Pod pravom nanom misli se na majčinu majku, njezinu majku itd., kao i na očevu majku. Ako se između dvije majke nađe otac otac (tj. muško) onda se takva nana naziva „kriva“ nana (džedde fāside).
[2] Također, bilježi se kako je jedna stara nana došla Ebū Bekru, r.a., tražeći svoj nasljedni dio, na što je Ebū Bekr, r.a., kazao: „U Allahovoj Knjizi ne nalazim ništa što bi ti se moglo dati, a niti sam šta čuo od Allahova Poslanika, s.a.v.s., po tvom pitanju. Vrati se dok se ne konsultujem sa ashabima i sam promislim kako postupiti!“ Potom je Ebū Bekr, r.a., klanjao podne namaz i upitao ljude da li je ko čuo Allahova Poslanika, s.a.v.s., da govori o nasljedstvu nane. Utom je ustao Mugīre ibn Šu‘be, r.a., i rekao kako svjedoči da je čuo Poslanika, s.a.v.s., kako nani propisuje jednu šestinu ostavštine.