Kategorija
RAZGOVOR: MARTIN LINGS, AUTOR KNJIGE O MUHAMEDU
Ovaj svijet je most
Oslobođenje, 30. april/1. maj 1996. godine
U izdanju Oslobođenja upravo je objavljena knjiga Ebu Bekra Siradžudina, poznatog kao Martin Lings,Muhammed: Život njegov osnovan na vrelima najstarijim, prijevod i bilješke, Rusmir Mahmutcehajić.
M. Lings rođen je 1909. godine u Burnage (Lancashire). Njegova knjiga Muhammad: his life based on theearliest sources (Muhammed: Život njegov osnovan na vrelima najstarijim) primljena je u svijetu kao nadahnut i vjeran prikaz predmeta, koji je nerijetko iščezavao u pokušajima da mu se učitaju sadržaji različitih, često suprotnih volja. Njezino brzo prevođenje na više jezika potvrdilo je potrebu za takvom knjigom.
Knjigu je grafički oblikovao Dževad Hozo, dajući time ovom izdanju nešto od onog sjaja kaligrafije i iluminacije koji je odražavao vezu između svetog i njegovog primanja u raskošnim oblicima "sakralne umjetnosti" kao dijela duhovnog puta.
Posredovanjem dr. Mahmutćehajića, M. Lings dao je, u povodu objavljivanja knjige Muhammed: Život njegov osnovan na vrelima najstarijim, intervju za Oslobođenje i Svijet. Nedjeljnik Svijet u narednom broju objavljuje intervju u cjelini.
Kako je nastala knjiga
Kako i kada ste odlučili da pišete knjigu o životu poslanika Muhammeda?
LINGS: Moj izdavač, poznat pod imenom George Allen & Unwin, dobro poznata tvrtka koja je objavila moje knjige What is sufism? i A sufi saint of twentyth Century, rekao mi je: "Bi li ti napisao knjigu o Vjesniku?" Odgovorio sam: "Ne. To nije nešto što bih ja mogao napraviti. Upitajte nekog drugog da to uradi." Dvije ili tri godine poslije on je ponovno došao meni i rekao: "Zašto opet ne bi razmotrio to pitanje? Mi osjećamo da si upravo ti prava osoba da napišeš knjigu o Vjesnikovom životu."
U to vrijeme dogodilo se, izgleda slučajno, da su me dvojica ljudi pitala da im preporučim neki opis Vjesnikovog života. Bili su to Englezi koji su nedavno ušli u islam pa su htjeli znati koju knjigu ja smatram najboljim opisom Vjesnikovog života na engleskom jeziku. U oba slučaja morao sam reći da nema nijedne knjige na engleskome jeziku za koju ja znam, a za koju bih mogao reći da je dobra. Postoji samo prijevod Ibn-Hišamove Sire, tj. Ibn-Ishakovog djela u skraćenju Ibn-Hišama. Ali to djelo nije jednostavno za čitanje savremenom engleskom čitatelju, pa čak nijednom savremenom Evropljaninu. Kazivanje je stalno prekidano svim vrstama udaljavanja od predmeta.
Ta knjiga pretpostavlja da čitatelj razumijeva onaj svijet koji je vrlo različit od svijeta u kojem mi danas živimo na Zapadu. Tako, odlučio sam da napišem tu knjigu. Ali zanimao sam se za unutarnju stranu islama, pa sam prihvatio poziv da pišem tu knjigu, budući da sam smatrao da ću moći pokazati početke sufizma, dakako, bez takvog imena u Vjesnikovome vremenu.
Razumijevanje svijeta
Jer jedan od kasnijih sufija rekao je: "Na početku je sufizam bio zbilja bez imena; u vrijeme Vjesnika to je bila zbilja, ali ona nije imala ime; danas je sufizam ime bez zbilje." A to je bilo vrijeme oko 400 godina nakon smrti Vjesnika - mir i blagoslov Božiji neka su s njim! - koje mi sada smatramo zlatnim razdobljem sufizma.
A ipak su sufije osjećale da istinski sufizam više ne postoji. Ali u vrijeme Vjesnika – mir i blagoslovi Božiji neka su s njim!- smatrano je da su većina od velikih drugova bili zapravo sufije bez takvog naziva. Mislio sam da ću u pisanju takve knjige pokazati početke sufizma. Smatrao sam da neću pisati mnogo o bitkama - po jednu stranicu za svaku bitku, itd. i da ću knjigu napraviti na taj način. Ali čim sam započeo pisati knjigu, sve je uzeto iz mojih ruku. Znao sam, to je vrlo čudno, da, moram napisati historijski dokument, i da se ne bih trebao ustezati da učinim tako, iako to nisam bio predvidio.
Nakon što sam započeo, više nije bilo povratka. I ta namjeravana knjiga preokrenula se u ono što ona jest, što vi sada znate. Nisam imao nakanu na početku da napišem knjigu kakva je ova. Ona mi je bila kazana u pero doista Odozgor. Ali morao sam to učiniti tako, Bio sam svjestan da imam pomoć u tome što pišem, ali to nije djelo koje sam bio kanio napisati. Ono je znatno bolje, elhamdulillahi.
Kakav značaj pridajete objavljivanju ove knjige na bosanskom jeziku s obzirom na bosanski obrazac jedinstva u različitosti?
LINGS: Svi mi, posebno u toj strašnoj tragediji koja se događa u Bosni, moramo shvatiti da nema drugoga puta osim traženja utočišta u Bogu, pa zato i u religiji. Vjesnik - mir i blagoslovi Božji neka su s njim! - rekao je: "Ovaj svijet je most, pa ko će graditi svoju kuću na mostu!" To je stav koji moramo uzeti, a knjiga Muhammed: Život njegov osnovan na vrelima najstarijim pomoć je u usvajanju takvog stava. On također kaže: "Ovaj svijet je poput drveta ispod kojeg se jahač sklanja pa potom odlazi svojim putem, ostavljajući ga iza sebe." Kada iskusimo stradanja, shvaćamo jasnije ono što uvijek možemo shvatiti - da u religiji imamo utočište. Tako knjiga o religiji ili o središnjoj ličnosti te religije – mir i blagoslovi Božiji neka su s njim! - pomoći će nam da to učinimo, da pronađemo utočište u religiji.
Tradicionalisti i modernisti
Kako gledate na razlike između modernista i tradicionalista u razumijevanju Vjesnikovog poslanja?
LINGS: Modernisti ne vjeruju u religiju. Oni ne vjeruju u čuda, budući da ne vjeruju u Boga. Oni su agnostici. Oni iznose vjerovanje da je znanost sve, te da ne postoji transcendencija i da je razina razuma najviša razina.
Oni mogu uvažavati Vjesnika kao čovjeka. Mnogi ljudi smatraju ga velikim čovjekom a da ga pritom ne priznaju kao Božijeg Vjesnika. Kao što znate, mnogi su ljudi pisali dobro o njemu - mir i blagoslov Božiji neka su s njim! - a da ga nikada nisu priznali i prihvatili kao Vjesnika. Ali pristup tradicionalnih pisaca posve je drukčiji. Tradicionalni pisac vjeruje u sve što je spušteno a što je prispjelo iz Vjesnikovog vremena.
Oni vjeruju da su ga ljudi onog vremena bolje shvatili od nas. A sve što mi možemo činiti jeste da slijedimo ono što su nam oni prenijeli. To je ono što sam ja htio učiniti u svojoj knjizi. Htio sam da jezgra moje knjige bude časni Kur'an, potom Vjesnikov Hadis. Izbjegao sam da se pozovem i na jedan hadis koji nije unutar pouzdano priznatih zbirki. Nisam želio proizvesti poteškoće, rasprave itd. Izbjegao sam navođenja koja bi mogla proizvesti nesloge. Ima mnogo ushitnih hadisa koji nemaju pouzdan lanac povezanosti s Vjesnikom. Izbjegavao sam sve što je takve naravi. Ali osjećao sam se obaveznim da kazujem o svakome čudu koje se dogodilo i koje je zabilježeno u prihvaćenim knjigama. A odbio sam korištenje svakog modernističkog pristupa.
Priredila i prevela Fatima MAHMUTCEHAJIĆ