Osnovi vjerovanja-akaid

Sud o ljudima i narodima „prelaznih“ generacija

Autor

Vrijeme u kojem živimo posebno je po mnogo čemu. Jedna od tih posebnosti je i masovna dostupnost informacija. Pred čovjekom je more tiskane literature do koje je lakše doći nego ikad. Ta literatura i uopće informacije još su više i još lakše dostupne preko najpopularnijeg medija suvremenog čovjeka, interneta.

Rani kelam (II dio)

Napomena
Autor: Abdel , M. Haleem, preveo i priredio: S.B.

 El-Fârâbî (al-Fārābī, umro 339./950.) razlikuje pojmove kelâm i fikh te kelâm definira u svome djelu Ihsâul-ulûm (Iĥşā’ al-‘ulūm) kao: “znanost koja omugućava nekoj osobi da podrži konkretna vjerovanja i djela kako su to ustanovili legislatori religije te da pobije sve stavove koji im proturječe.”[i] El-Bejdâvî (al-Bayďāwī, umro 680./1281.) i el-Îdžî (umro 756./1355.) definiraju kelâm kao: “znanost koja omogućava ustanovljenje religijskih vjerovanja, navođenjem argumenata/dokaza a odbacivanjem sumnji.” Ibn Haldûn (Ibn Khaldūn, umro 807./1404.) kelâm definira kao: “nauku koja uključuje argu

Sloboda i predodređenje

 Pitanje slobode i predodređenja jedno je od rijetkih u islamu gdje nije ostavljen velik prostor djelovanju i imaginaciji ljudskog uma. Islam je prepoznatljiv po tome što afirmiše, pa i favorizira ljudski razum i razmišljanje, ali, naravno, samo u granicama definiranim Kur'anom i Sunnetom. Međutim, kada je riječ o pitanju odnosa slobode u ljudskom ovosvjetskom djelovanju i od Allaha datog sudbinskog predodređenja, razumu i razmišljanju prostor je veoma ograničen.

Eš'arijsko učenje o Božijim atributima (I dio)

Napomena
Rijec je o jednome poglavlju iz knjige "Filozofska teologija Abu al-Hasana al-Aš'arija", autora dr. A. Silajdžića, str. 131.-154; postavljeno s dopuštenjem autora

 Već smo istakli da al-Aš’ārī, kao izmiritelj dvaju ekstremnih gledišta, u središte svojega filozofskog-teološkog učenja smješta problem božanskih atributa. Zbog toga će nam njegova teorija o božanskim atributima dobrano pomoći da, s jedne strane, rekonstruiramo historiju muslimanskoga kelāma, dok će nam historijska rekonstrukcija kalāma omogućiti da otkrijemo fundamentalne doktrinarne probleme naspram kojih se određivao pomalo zbunjeni i zapitani muslimanski teološki um, s druge strane.

Rani kelam (I dio)

Napomena
Autor: Abdel , M. Haleem, preveo i priredio: S.B.

 Kelâm (kalām), ili ilmul-kelâm ('ilm al-kalām, znanost kelâma), naziv je one znanosti islama koja se obično oslovljava “spekulativna teologija”. Doslovno, kelâm znači “govor”, “razgovor” ili “riječi”; jetekellem fî (yatakallam fī) znači razgovarati ili diskutirati o nekoj stvari ili temi. O ranoj upotrebi riječi kelâm, prenosi se da je Poslanik izašao i naišao na grupu koja je jetekellemûne[i] fil kader (yatakallamūna fi’l-qadar) tj. Razgovarala o, ili raspravljala o, predodređenju.[ii] Nasuprot tekelleme fî (takallama fī) stoji sekete an (sakata ‘an) – ne govoriti o toj stvari ili temi.

Sunnijski kelam i teološka prijeporna pitanja (I dio)

Napomena
Autor: James Pavlin, preveo i priredio: S.B.

 Pitanje kelâma široko je i obuhvata mnoga pitanja. Iz toga razloga, ortodoksni (pravovjerni) odgovor na kelâmveoma je bremenit i raznolik. Kako bismo se usredsredilli na samu srž ortodoksnoga odgovora, njegovu metodologiju i ciljeve, trebamo se fokusirati na neka velika teološka prijeporna pitanja u islamu. Općenito, ta pitanje se odnose na Božiju narav i Njegova Svojstva (Atribute). Ova tema uključuje pojmove poput Božijega govora, što je vezano za vjerovanje u nestvorenost Kur'ana, i Božije volje, što je vezano za vjerovanje u stvorenost svijeta.